Ona je na svom Twitter nalogu objavila poziv na prosvjede pred sjedištem Ureda visokog predstavnika (OHR) za 7. rujna.

"Dosta je bilo ponižavanja, dosta je bilo podjela", napisala je Zornić uz poruku građanima BiH da narednog tjedna na prosvjedima iskažu svoju volju "ili zauvijek zašute".

Dužnosnici Demokratske fronte (DF) na čijem je čelu Željko Komšić u srijedu su potvrdili kako i oni planiraju pozvati građane na prosvjede pred OHR-om ukoliko Schmidt nametne djelomične izmjene izbornog zakona kojima se na novi način definira popuna Doma naroda parlamenta Federacije BiH.

"Odgovornost za to je na visokom predstavniku", kazao je zastupnik DF-a u parlamentu BiH Zlatan Begić, nezadovoljan ishodom konzultacija vođenih s pravnim stručnjacima OHR-a.

Konzultacije s predstavnicima političkih stranaka iz BiH o mogućim izmjenama izbornog zakona traju od prošlog tjedna no nitko nije potvrdio da su im predložena neka konkretna rješenja.

"Nisam stekla dojam da će se ići u nametanje (izmjena) prije izbora. Mislim da njegov (Schmidtov) ured želi saslušati sve političke aktere, da vidi što mi mislimo je li to dobro da učini sada ili poslije izbora u listopadu ili da to prepusti pobjednicima izbora poslije izbora", izjavila je zastupnica SDA u državnom parlamentu Alma Čolo koja je u ime vladajuće bošnjačke stranke razgovarala s pravnicima iz OHR-a.

Nagađanja su kako Schmidt razmišlja o rješenjima koja bi predstavljala provedbu presude Ustavnog suda BiH u slučaju "Ljubić", a odnose se na broj i etničku pripadnost zastupnika koje u Dom naroda parlamenta Federacije BiH neizravno delegira deset županija.

U HDZ-u žele da hrvatski klub u tom tijelu čine zastupnici iz onih županija u kojima su Hrvati apsolutna ili razmjerna većina, no bošnjačke i građanske stranke tome se protive uz tvrdnju kako bi takva rješenja predstavljala uvođenje nove etničke diskriminacije.

Zbog toga su potkraj srpnja pred sjedištem OHR-a u Sarajevu organizirali masovne prosvjede, a nakon toga Schmidt je nametnuo samo manje izmjene izbornog zakona koje se tiču zabrane korištenja jezika mržnje u izbornoj kampanji kao i zloporabe javnih resursa radi političke promidžbe.

 Azra Zornić koja je u četvrtak pozvala na nove prosvjede u svojoj je objavi podsjetila da na provedbu godinama čeka pet presuda Europskog suda za ljudska prava kojima je utvrđena diskriminacija građana BiH u izbornom procesu, bilo zbog njihove etničke pripadnosti ili zbog mjesta prebivališta.

Zornić je BiH tužila zbog činjenice da je diskriminirana jer se odbija izjasniti kao pripadnica određene etničke skupine pa zbog toga ne može biti kandidat za zastupnika u Domu naroda parlamenta BiH niti za Predsjedništvo BiH.

Sud u Strasborgu je još 2014. njenu žalbu ocijenio utemeljenom i utvrdio da je BiH prekršila Europsku konvenciju o ljudskim pravima jer dopušta diskriminaciju i krši pravo na slobodne izbore.

Najstarija presuda Europskog suda protiv BiH kojom je također potvrđena diskriminacija u slučaju "Sejdić-Finci" donesena je još 2009. godine.