Predsjednik Republike Zoran Milanović s izaslanstvom položio je karanfil podno spomenika "Debeli brijest", a vijence su položili izaslanik predsjednika Hrvatskoga sabora, sisačko-moslavački župan Ivan Celjak, izaslanik predsjednika Vlade, ministar pravosuđa i uprave Ivan Malenica i predsjednik Saveza antifašističkih boraca i antifašista (SABA RH) Franjo Habulin.

Milanović je u govoru pohvalio što se obilježavanje Dana antifašističke borbe posljednje dvije godine, a što ranije bio slučaj, održava pod pokroviteljstvom Vlade. To vidi kao dobar pokazatelj. "Dakle, nije ovo iskorjenjivo i neće ovo tek tako nestati. Taj korijen je dubok, osjećaj, emocija jer to je sastavni dio hrvatskog puta jedna od onih žila koji čini nas korijen", rekao je.

"Činjenica da smo ovdje na događaju koji je i dalje hrvatski državni praznik, koji se organizira pod pokroviteljstvom hrvatske Vlade od prošle godine, govori da za antifašizam u Hrvatskoj opasnosti nema. Ali da bi on živio kao sjećanje, kao jedan lijep sentiment, treba raditi sa mlađima kojih ovdje, nažalost, ima sve manje i manje. I to je prirodno. Da li zbog toga treba prosvjedovati, da li zbog toga nekoga prozivam - ne. To konstatiram", rekao je.

Dotaknuo se osnivanja pokreta i antifašističke borbe koju su pokrenuli komunisti te zločina koji su počinjeni nakon Drugog svjetskog rata, ali i činjenice da su neki od tadašnjih komunista kasnije sudjelovali u oslobađanju Hrvatske u Domovinskome ratu, navevši posebno generala Janka Bobetka.

Milanović je istaknuo da je taj prvi partizanski odred i pokret koji je iz njega izrastao "hrvatski narod stavio na onu mirniju, sigurniju, ljepšu stranu povijesti" te naglasio da su se tada "naši preci borili na strani dobra".

Referirajući se na osnivanje NDH, "zločinačkog projekata za koji je danas teško vjerovati da je ustvari postojao", Milanović je rekao kako činjenica da je već nakon tri mjeseca od njezina osnivanja formiran Prvi partizanski odred, sastavljen većinom od Hrvata, govori da Hrvati tu državu nisu prihvatili i to zbog pokolja i masovnih egzekucija hrvatskih Srba i Židova.

U borbu protiv takve "potpuno sulude, ničim objašnjive politike", rekao je Milanović, krenuli su komunisti - uspješni hrabri i pametni ljudi koji su svojom borbom, Hrvatskoj "u amanet, u posjed", donijeli hrvatsku Istru.

Upozorio je i da su se nakon Drugog svjetskog rata dogodili zločini. "Oni su činjenica. Dogodili su se nad Hrvatima, nad tada gubitničkom vojskom u povlačenju koja se nije htjela predati - bili su masovni. U njemu su sudjelovali i Srbi i hrvatski komunisti i to ne u malom broju. Ali još veći broj je bio onih koji su šutjeli o tome godinama. Šutjeli su – i Hebrang i Tuđman, naprosto zato jer je tako vrijeme bilo. Treba li ih zbog toga danas osuđivati – ne. Ne. Jer imam razumijevanje za to vrijeme, za njihovu mladost ideale", poručio je.

Govor je zaključio porukom da je došlo vrijeme da se o neki stvarima razgovara "s puno manje emocija, ali nikad hladno i bez ikakvih emocija, a s puno više razuma, hladnoće". "Jer, nemamo se čega stidjeti, naš put je bio pravedan i isto tako uspješan. Živjeli i - ne fašizmu, sloboda narodu", poručio je.

Izaslanik predsjednika Hrvatskoga sabora, sisačko-moslavački župan Ivan Celjak rekao je da su najveći heroji u hrvatskoj povijesti hrvatski branitelj iz Domovinskog rata jer su ostvarili stoljetni san Hrvatica i Hrvata o slobodi, samostalnosti i neovisnosti, a granice u kojem ostvarena Republika Hrvatska, istaknuo je, izborili su upravo antifašisti i antifašistička borba.

Naglasio je i da je potrebno jasno razgraničiti antifašizam i antifašističku borbu od zločina koji su počinjeni nakon Drugog svjetskog rata te dodao da današnje mlađe generacije imaju drukčije izazove, a da se većina izazova na području Sisačko-moslavačke županije odnosi na sanaciju posljedica potresa.

"I kada pomislimo da nam nije jednostavno, sjetim se naših predaka koji su se borili protiv fašizma i nacizma, naših predaka koji se borili protiv srbočetničke agresije i ne smije nam biti teško. I to nam daje dodatan motiv da budemo još motiviraniji, još odlučniji u borbi za dobrobit naših sugrađana", rekao je.

Malenica: Tuđman predložio da 22. lipnja postane i državni praznik

Izaslanik predsjednika Vlade, ministar pravosuđa i uprave Ivan Malenica istaknuo je kako je povijesna istina da je hrvatski narod stao među pobjednike Drugog svjetskog rata, među pripadnike antifašističke koalicije.

Partizanski pokret, rekao je, okupio je brojne hrvatske građane, različitih nacionalnih, vjerskih, etničkih pripadnost, građane koje je spajao jedan cilj - pobjeda nad fašizmom i uspostava mir.

"Taj zajednički cilj prepoznao je i prvi hrvatski predsjednik doktor Franjo Tuđman i sam sudionik pokreta te je 1991. godine predložio da 22. lipnja postane i državni praznik. Pritom je, kao i kod definiranja izvorišnih osnova Ustava Republike Hrvatske poslao jasnu poruku da je antifašizam dio identiteta i povijesti hrvatskog naroda, utkan u našu državnost", istaknuo je Malenica.

Naglasio je i da je prihvaćenje vlastite povijesti - i dobrih i loših strana - znak zrelosti jednog naroda, društva i države te rekao kako je, nažalost dio hrvatskog naroda sudjelovao u ustaškom pokretu i surađivao s fašistima i nacistima koji su uzrokovali nesagledive patnje i stradanja te ostavili posljedice kojih se i danas, gledajući unatrag, sramimo, navevši da su u vrijeme NDH počinjeni brojni zločini protiv Židova, Roma, Srba i Hrvata koji su se suprotstavljali tome režimu.

Osvrnuo se i na događaje nakon Drugog svjetskog rata te rekao da se "revolucionarne likvidacije bez suđenja, čistke političkih neistomišljenika ne mogu opravdati idealima, jer u njih ne spadaju".

"Ti događaji ne mogu biti izbrisani iz kolektivne memorije, ne mogu biti izbrisani iz naše povijest. O tome se također mora govoriti, a počinjeni zločini jasno osuditi", rekao je.

Habulin: Antifašizam je živ i ne predaje se

Predsjednik Saveza antifašističkih boraca i antifašista (SABA RH) Franjo Habulin kao ključnu poruku istaknuo da je "antifašizam živ i ne predaje se – nikad" te da mlade stalno treba upozoravati i informirati o tome da je antifašizam "prava strana, jedino moguća za svakoga tko je htio sačuvati čast i dostojanstvo".

Naglasio je i da nikad neće "pljunuti na uspomenu na one kojima u krajnjoj liniji zahvaljujemo što današnja Hrvatska postoji i što postoji u današnjim granicama" te dodao da je i osobno u više navrata rekao kako je bilo zločina i na strani pobjednika u Drugom svjetskom ratu, ne samo na području Jugoslavije, i da te zločine osuđuje.

"Ali, vara se svatko tko misli da bismo ikada pristali da utemeljena osuda tih zločina baci u drugi plan, da zasjeni veličanstvenu borbu za slobodu što su je vodili antifašistički borci pod vodstvom maršala (Josipa Broza) Tita", poručio je.

Odlučno se usprotivio, kako je rekao, pasivnosti države kad su u pitanju manifestacije neofašizma odnosno neoustaštva. "Nema te slobode riječi, nema tog prava na iznošenje vlastitog mišljenja, kojima bi se moglo opravdavati rehabilitiranje tzv. NDH, tvorevine koja ni pravno, ni stvarno, nije bila ni nezavisna, ni država, a najmanje hrvatska", rekao je.