Tako je francuski predsjednik François Hollande u jučerašnjem intervjuu za Le Monde odaslao nekoliko poletnih izjava poput one da su europski čelnici 'jako, jako blizu' rješavanja euro krize te da je ono najgore, dakle opasnost od raspada euro zone, prošlo, dodavši usput da ono najbolje još nije došlo.

Generalni štrajk u Ateni danas, 20.000 prosvjednika na njenim ulicama i sukobi s policijom, više su nego dovoljan argument i upozorenje europskim vođama da se klone svakog preuranjenog i neopravdanog optimizma iako se na programu summita i ne bi trebala naći tema Grčke budući da izvještaj trojke (MMF, EU, ECB) o deblokiranju zajma od 31,5 milijarde eura nije još gotov.

Hollande je inače jučer najavio da će se Unija kretati ne samo u više smjerova ('eurozona' kao zaseban entitet i ostali), već da će se prvi prionuti stvaranju fiskalne i bankarske unije, dok je moguće planove o političkom jačanju međuveza, kao novom zakonskom i ustavnom okviru čitave Unije, odgodio za barem sljedeće dvije godine.

Prema paktu potpisanom krajem lipnja, Unija bi slijedeće godine trebala krenuti prema tzv. bankarskoj uniji.

Njemačka kancelarka Angela Merkel izjasnila se za prijedlog prema kojim bi Unija mogla odbiti nacionalne budžete ako se ne poklapaju s uvjetima iz fiskalnog pakta, dok François Hollande gura prijedlog o jedinstvenoj superviziji Europske središnje banke nad bankama u eurozoni. Predviđa se da bi rasprava o tom prijedlogu mogla zauzeti veći dio dvodnevnog summita, budući da ni oko njega nema jasnog konsenzusa.

Dio članica bi tako superviziju banaka ograničio samo na financijske ustanove u teškoćama, a dio bi superviziju prenio na sve banke. No upravo je dogovor oko te točke nadzora nužan da bi se pokrenuli fondovi Europskog stabilizacijskog mehanizma koji su u ovom trenutku itekako potrebnim španjolskim bankama za dokapitalizaciju.