Sussane Altenberg, generalnu direktoricu službi prevođenja u EP-u, i Giancarla Zucchetta, voditelja talijanske jedinice, primio je rektor Sveučilišta u Zagrebu Damir Boras te još nekoliko hrvatskih predstavnika, a tema razgovora bila je izobrazba prevoditelja na filološkim studijima u Hrvatskoj.

Naime samo odjelu hrvatskih prevoditelja za Europski parlament nedostaje osam ljudi, a prevoditelji su traženi i za Europsku komisiju te druge institucije EU-a, s obzirom da prevođenje s 24 različita jezika obavljaju tri različite agencije sa stotinama zaposlenih prevoditelja. Kada su prošle godine, početkom ljeta, u Bruxellesu svugdje bile hrvatske zastave, a prve delegacije i predstavnici Hrvatske su zauzimali svoja mjesta u europskim institucijama, s obzirom da je Hrvatska službeno postala članica EU-a 1. srpnja 2013, spominjali su se i dobri poslovi koji se otvaraju stručnim kadrovima iz Hrvatske.

Zasad se pokazalo, baš kao i s europskim fondovima, da Hrvati ne znaju iskoristiti prilike koje pruža članstvo u EU, pa tako ni prevoditelji, u čemu svoju ulogu igraju i njihovi fakulteti. Naime magisterij iz prevođenja se na zagrebačkom Filozofskom fakultetu ne nudi po zadovoljavajućim kriterijima, a taj formalni uvjet je obavezan za sve prevoditelje koji rade u institucijama EU-a.

Prevoditelji EU-a surađuju već s više od 45 europskih i svjetskih sveučilišta na programima za prevoditelje, za koje se inače može dobiti novac iz fondova Unije. Sve to su u Zagrebu hrvatskim predstavnicima sa Sveučilišta i iz Vlade prenijeli Zucchetto i Altenberg, a nadaju se kako će se nešto brzo pokrenuti, s obzirom da prazna radna mjesta u Bruxellesu - čekaju.

Osim izostanka odgovarajućeg magisterija na hrvatskim sveučilištima, prevoditeljima je navodno problem i opći test za sve službenike Europske unije, u kojemu se nalaze i zadaci iz matematike. Altenberg i Zucchetto su istaknuli da ima još radnih mjesta za građane Hrvatske u briselskim uredima te su Hrvati zasad još uvijek deficitarna roba na tržištu rada glavnog grada EU-a. Koliko kvalificiranih prevoditelja iz Hrvatske nedostaje u Europskom parlamentu, najbolje svjedoči činjenica da je Talijan Zucchetto prošle godine imenovan v.d.-om odjela za hrvatske prevoditelje te da je i danas na toj poziciji, iako sam ističe da je uopće nema namjeru zadržavati.

Zbog nedostatka kadrova devet prevoditelja koji sada rade u Europskom parlamentu imaju dosta posla, a da bi se obradilo sva 24 službena jezika Unije, među kojima je sada i hrvatski, ponekad se prevodi u kombinaciji tri prevoditelja, od kojih središnji prevodi s malog jezika na engleski, njemački ili francuski. U medijima su se pak u jednom trenutku od europskih zastupnika čuli prigovori na izostanak hrvatskih prevoditelja, pa je sad ovo prilika i za njih da se angažiraju i pomognu mladim hrvatskim lingvistima da na svojem fakultetu dobiju odgovarajuće obrazovanje za profesionalno prevođenje. Zastupnica HDZ-a Dubravka Šuica bi kao profesorica engleskog jezika naročito trebala biti osjetljiva na ovu tematiku.

Od prevoditelja za EU, koji je odlično plaćen, očekuje se da do kraja svoje karijere savlada prevođenje s pet do šest jezika te se ohrabruje stručno usavršavanje. Zato bi bilo osvježavajuće ako bi nadležne hrvatske institucije reagirale hitro u slučaju postdiplomskog za prevoditelje te mladim obrazovanim kadrovima omogućile formalne uvjete za prijavljivanje na dobro plaćene i sigurne poslove u europskoj administraciji.