KREATIVNI ZATVORENICI

U ćelijama čitaju, crtaju i uređuju zatvorski list

03.04.2010 u 15:00

Bionic
Reading

U nedavno osnovanoj knjižnici osječkog zatvora već je posuđeno preko 500 knjiga, dnevno se izda do dvadeset knjiga, a zatvorenicima je na raspolaganju preko tisuću romana, enciklopedija, zbirki pjesama, kao i religioznih naslova. Uskoro izlazi zatvorski magazin, a u sobama nastaju crteži i rukotvorine

Da bi osnovao zatvorsku knjižnicu početkom ove godine, upravitelj Zatvora u Osijeku Tomislav Cvitanušić morao je krenuti doslovce od nule. Nije bilo ni jedne knjige za zatvorenike i pritvorenike pa su oni čuvarima morali reći naslov da bi ovi otišli u Gradsku i sveučilišnu knjižnicu, posudili knjigu i donijeli je zatvoreniku. Zgrada zatvora smještena je u središtu grada, preko puta GISKO-a, ali zatvorenici nemaju katalog knjiga tako da se mjesečno čitala jedna do dvije knjige. Nečijom odlukom prije nekoliko godina GISKO-u je poklonjeno pet tisuća zatvorskih knjiga što se pokazalo velikim nedostatkom, ali situacija se sada mijenja.

Prvu potporu Cvitanušićevu projektu pružila je GISKO poslavši 40 naslova, dolazile su knjige drugih zatvorskih i kaznenih ustanova, a Đakovačka biskupija donirala je tisuću naslova religioznog sadržaja izdavača U pravi trenutak - UPT.

'Odmah nakon otvaranja knjižnice, začudili smo se koliko zatvorenici vole čitati. Do sada je posuđeno preko 500 knjiga, jer se dnevno traži deset do dvadeset knjiga', zadovoljno priča Cvitanušić u čijem je zatvoru sada smješteno točno 222 zatvorenika i pritvorenika. Trenutačno je izdano 200 knjiga, a kako je rok vraćanja knjige 15 dana, dvotjedni prosjek čitanja je dakle jedna knjiga po zatvoreniku. 'Nema upisnine, članom se postaje automatski dolaskom u zatvor.'

Osim vjerskih UPT naslova poput 'Spašen sam', 'Misli vodilje za život', 'Krv mučenika', 'Vjerom do zdravlja', zatvorenici mogu čitati i svjetovne kao što su brojni romani 'Don Quijote', 'Srce tame', 'Seljačka buna', izabrane novele Guya de Maupassanta, a također mogu istražiti Opću i nacionalnu enciklopediju.

'Mirniji su i staloženiji kada se u sobi posvete knjizi koju vole', kaže Cvitanušić dodajući da je u zatvoru najvažnije očuvati mir.

Ne potiče se samo književnost, nego sve umjetnosti. 'Želi li netko crtati, kupit ćemo bojice i papire. Jedan zatvorenik je sada izrazio želju da radi tehnikom intarzije, tako da ćemo nabaviti furnire koje će lijepiti na drvenu podlogu', tumači upravitelj koji nam je u svom uredu pokazao crteže olovkom i ukrasne košarice nastale u ćelijama.

Ovog mjeseca izlazi i prvi broj zatvorskog magazina, a u Cvitanušićevoj ladici nalazi se i prvi grafički prilog. Radi se o olovkom nacrtanom stripu koji tematizira provod jednog vikenda zatvorenika koji je pušten kući na odmor. Sunčan dan, jutarnja šetnja promenadom uz Dravu, druženje s prijateljima i povratak u zatvor, to je priča.

San o izlasku dio je i osnovnog pravila koje smo čuli za posjeta jednoj od ćelija. 'Da se više nikada ne vratim ovamo', nakon te Cvitanušićeve izjave, potvrdilo ju je svih 20 zatvorenika.