Haško suđenje trojici hrvatskih generala, optuženih za zločine tijekom i nakon Oluje, nastavlja se četvrtak dokaznim postupkom obrane koja će svjedocima i dokazima pokušati osporiti optužnicu koja Antu Gotovinu, Ivana Čermaka i Mladena Markača tereti za zločine nad srpskim stanovništvom u ljeto 1995. godine.
Dokazni postupak otvorit će uvodnim riječima odvjetnici Čermaka i Markača, dok je Gotovinin braniteljski to učinio na početku suđenja, u ožujku 2008. godine.
Odvjetnici za uvodne riječi imaju na raspolaganju dva dana, četvrtak i petak, a prvi svjedok Gotovinine obrane najavljen je za utorak, 2. lipnja.
Obranama je stavljeno na raspolaganje ukupno 210 sati za izvođenje dokaza, a izvest će ukupno 135 svjedoka.
U hrvatskim medijima objavljeno je da bi jedan od svjedoka Čermakove obrane mogao biti predsjednik republike Stjepan Mesić
U Uredu predsjednika nisu ni potvrdili niti opovrgnuli medijske napise da će on biti jedan od svjedoka obrane generala Čermaka i kažu da je o tome, dok eventualno ne stigne službeni poziv Tribunala, prerano govoriti.
Hrvatski predsjednik je pred Haškim sudom dosad svjedočio tri puta - dva puta javno u postupku protiv Slobodana Miloševića i Slavka Dokmanovića i jednom tajno u postupku protiv Tihomira Blaškića no naknadno je oznaka tajnosti skinuta s tog svjedočenja.
Optužnica tereti trojicu hrvatskih generala da su se s hrvatskim političkim i vojnim vrhom udružili u zločinački pothvat s ciljem protjerivanja lokalnog srpskog stanovništva iz tzv. krajine u akciji Oluji u kolovozu 1995. godine.
Svoj stav o optužnici obrane su iznijele u ožujku kada su, nakon završetka dokaznog postupka tužiteljstva, od raspravnog vijeća pod predsjedanjem nizozemskog suca Alphonsa Oria zatražile odbacivanje optužnice.
U svojoj argumentaciji braniteljski timovi ocijenili su da tužiteljstvo optužbe temelji na pogrešnim pravnim pretpostavkama, paušalnim dokazima i neodrživim teorijama te da u svome dijelu dokaznog postupka, u kojem je saslušano 78 svjedoka i pregledane tisuće stanica materijala, nije iznijelo uvjerljive dokaze za osuđujuću presudu.
Suprotno tužiteljstvu, odvjetnici optuženih tvrdili su da je Oluja bila zakonita, precizno planirana i izvedena vojna akcija u kojoj je kolateralna šteta, s obzirom na razmjere operacije, bila minimalna te su najavili da će to dokazati u svome dokaznom postupku.
Tužiteljstvo je, pak, u protuargumentaciji iznosilo dokaze u prilog osobnoj i zapovjednoj odgovornosti Gotovine, Čermaka i Markača za zločine u Oluji te je ustrajalo na tezi o udruženom zločinačkom pothvatu tvrdeći da su tadašnje hrvatske vlasti, na čelu s bivšim predsjednikom Franjom Tuđmanom, granatiranjem, razaranjem, pljačkom i zastrašivanjem prisilno uklonile Srbe iz dotad okupiranih hrvatskih područja.
Nakon što je saslušalo sve argumente 'za' i 'protiv', raspravno vijeće, koje u ovoj fazi postupka mora tretirati dokaze u najpovoljnijem svjetlu za tužiteljstvo, u travnju je odbacilo zahtjev obrane i početak dokaznog postupka zakazalo za 28. svibnja.
