Dugogodišnji pobornik autokefalnosti Crnogorske pravoslavne crkve, publicist i književnik Rajko Cerović, kazao je utorak da je pravi trenutak da se ispravi 'povijesna nepravda'.

'Pojedine eparhije Srpske crkve u Crnoj Gori nemaju centar u crnogorskoj državi, nego u Hercegovini ili Srbiji. To je iscrtana karta 'Velike Srbije'. Srpska crkva najviše zbog toga postoji, to je njena uloga', kazao je Cerović u utorak za portal CDM.

Milo Đukanović je subotu iskoristio stranački skup u Nikšiću, da praktično najavi obračun s Srpskom pravoslavnom crkvom u Crnoj Gori.

'Priča o prekograničnim eparhijama je suprotna osnovnim principima organizacije pravoslavlja svuda u svijetu, a Srpskoj pravoslavnoj crkvi služi da bi čuvala infrastrukturu 'Velike Srbije' u koju oni vjeruju. Jer vjeruju da je Crna Gora greškom postala nezavisna i da će nas navodno vrijeme dovesti do spoznaje te greške i do potrebe da se ponovo okrenemo izgradnji 'Velike Srbije'. Moramo naravno svojom postojanošću, odlučnošću i vizionarstvom da im kažemo da od toga nema ništa', rekao je Đukanović.

U prvoj reakciji na ovu Đukanovićevu izjavu, poglavar Srpske pravoslavne crkve u Crnoj Gori mitropolit Amfilohije Radović kazao je da je zapanjen izjavom crnogorskog predsjednika.

'Ja sam bio zapanjen ovim što sam čuo od predsjednika Crne Gore, čovjeka koji je nasljednik komunističke vlasti i koji se javno deklarira kao ateist. To je prvi put u povijesti da ateist stvara crkvu', priopćio je mitropolit Amfilohije.

U obranu Srpske pravoslavne crkve uključio se prosrpski Demokratski Front koji je, kako je navedno u priopćenju te oporbene stranke, 'snažno podržao SPC u odbrani od režimskih nasrtaja na njenu imovinu i svećenstvo'.

U vrhu Crnogorske pravoslavne crkve pozdravljaju najavu Đukanovića i vide je kao još jednu dobru vijest nakon najave usvajanja Zakona o slobodi vjeroispovjesti, prema kojem bi u državnu imovinu bili upisani svi vjerski objekti za koje vjerske zajednice ne mogu dokazati vlasništvo.

'Mislim da je ovom izjavom poručio da ne stvara crkvu nego pomaže crkvu jer hoće mir u zemlji. Mislim da je ovom njegovom izjavom pitanje obnove crnogorske crkve potvrđeno', priopćio je mitropolit Mihailo, poglavar Crnogorske pravoslavne crkve.

Zakon o slobodi vjeroispovijesti

Crnogorska Vlada sredinom svibnja usvojila je prijedlog zakona o slobodi vjeroispovjesti kojim je predviđeno da će svi vjerski objekti koji su bili imovina države Crne Gore prije gubitka njene neovisnosti 1918. godine, a koji kasnije nisu na odgovarajući pravni način prešli u vlasništvo neke vjerske zajednice, biti prepoznati kao državna imovina i bit će upisani kao kulturno blago.

'Međutim, ako neka vjerska zajednica raspolaže dokazima da je na osnovu nekad ili danas važećih propisa postala vlasnik neke imovine, država će to priznati i poštovati', priopćeno je tada iz crnogorske vlade.

Zakon o slobodi vjeroispovjesti pripreman je četiri godine, a javne rasprave su bile praćene i incidentima. Od početka se ovom zakonu snažno suprotstavila Srpska pravoslavna crkva, najbrojnija vjerska organizacija u Crnoj Gori koja raspolaže s blizu 700 pravoslavnih vjerskih objekata u toj zemlji.

'To je suprotno Ustavu Crne Gore i zdravom razumu i mi ćemo se braniti na svaki način. To znači i pravno, ali pružit ćemo i građanski otpor', priopćio je pravni zastupnik SPC Velibor Džomić.

Iz SPC-a su pozvali vjernike da se okupe 15. lipnja na narodnom Saboru ispred u Hrama Hristovog Vaskrsenja u Podgorici, gdje će mitropolit Amfilohije pročitati proglas upućen crnogorskoj Vladi i javnosti 'da nema potrebe da se radikaliziraju stvari u Crnoj Gori i da nam treba zakon koji će biti jednak za sve, a ne zakon koji će biti batina za svećenike i vjernike najbrojnije crkve u Crnoj Gori'.

Predstavnici Katoličke crkve u Crnoj Gori još uvijek nisu komentirali prijedlog zakona, a ranije je medijima iz Barske nadbiskupije priopćeno da će to 'učiniti kada detaljno prouče dokument.'

Reis Islamske zajednice Rifat Fejzić kazao je da je dobro da se krenulo s mrtve točke, jer je do sada vrijedio zakon iz 70-tih godina prošlog stoljeća.

'Novi zakon ima i dobrih i loših strana. Kao sve što je ljudsko, podložno je pohvalama i kritikama', priopćio je Fejzić.

Crnogorska vlada o prijedlogu zakona je zatražila mišljenje od Venecijanske komisije, a njen stav u Crnoj Gori očekuju krajem lipnja.