Makedonska vojska počela je s postavljanjem drugog reda bodljikave žice na granici s Grčkom kako bi osujetila ilegalne ulaske emigranata, javlja agencija Srna. Nova ograda bit će duga 37 kilometara i udaljena samo pet metara od ograde koju su pripadnici makedonskih sigurnosnih snaga postavili u studenom 2015. Mehanizacija makedonske vojske trenutačno postavlja ogradu s obje strane improviziranog prijelaza kod Đevđelije, a postavljanje drugog reda žičane ograde Makedonija financira iz vlastitih sredstava
Cilj je postavljanja nove ograde osiguravanje dodatnog vremena policiji da spriječi ulazak ekonomskim emigrantima kojima nije dopušten prelazak granice.
Prema pravilima Europske unije, propuštaju se samo izbjeglice s ratom zahvaćenih područja, iz Sirije, Iraka i Afganistana, a ne ekonomski emigranti iz drugih zemalja poput Maroka, Alžira, Pakistana, Jemena i Somalije.
Od postavljanja prvog reda žičane ograde do sada je spriječeno oko 19.000 ilegalnih prelazaka i graničnih incidenata, a samo u siječnju zaustavljeno je više od 4.000 ekonomskih emigranata, poručile su makedonske sigurnosne snage. Od početka 2016. u Makedoniju je ušlo više od 62.000 izbjeglica iz Sirije, Iraka i Afganistana.
Austrija želi slati vojsku na Balkan
Austrijski šef diplomacije Sebastian Kurz izjavio je u petak da Grčka mora bolje osigurati granicu s Turskom. Njemački Spiegel objavio je da je službeni Beč spreman poslati vojsku na Balkan gdje, kako je naveo Kurz, postoji jaka volja u Makedoniji i drugim zemljama da se priljev izbjeglica smanji, uspori ili čak zaustavi.
Novi ministar obrane Austrije Hans Peter Doskozil potvrdio je spremnost austrijske vojske da se uključi u rješavanje izbjegličke krize. 'To bi mogla biti združena vojno-civilna misija na Balkanu', rekao je Doskozil dodajući da je pitanje sigurnosti granica i pitanje vojne suradnje. Istaknuo je da Austrija već koristi vojsku u osiguravanju južne granice.
Kako Spiegel doznaje u krugovima Ministarstva obrane u Beču, Austrija će se u ožujku sastati s predstavnicima Srbije, Makedonije, Češke, Slovačke, Mađarske, Slovenije i Hrvatske kako bi istražila mogućnosti vojne misije. Rezultat se može razmatrati na idućem službenom sastanku ministara obrane Europske unije.
Kovač: Ruta preko Albanije i Hrvatske nije izgledan scenarij
Hrvatski šef diplomacije Miro Kovač ponavlja da Hrvatska neće biti sabirni centar za izbjeglice. On podupire ideju da se pojača kontrola na granici između Grčke i Makedonije što može biti dugoročno održivo rješenje ako Grčka nije u stanju kontrolirati granicu s Turskom, ali za to je potrebna suglasnost svih zemalja članica.
Na upit koliko je velik rizik da se u slučaju zatvaranja granice između Makedonije i Grčke izbjeglice upute prema Albaniji i dalje preko Crne Gore i Hrvatske prema sjeveru Europe, Kovač je rekao da to nije izgledan scenarij, izvijestila je Hina.
'Za sada ne vidimo da je taj scenarij realan. Sada dobro funkcionira policijska suradnja. Kad bismo krenuli u zaštitu vanjskih granica, u ovom slučaju između Makedonije i Grčke, onda bi tu granicu osiguravale ne samo hrvatske policijske snage, nego i policija i iz drugih europskih zemalja i onda bismo postigli dugoročno održiv pristup', rekao je.
Dvije emigrantice umrle od hladnoće
Podsjetimo, dvije emigrantice pronađene su mrtve od hladnoće u subotu navečer na jugoistoku Bugarske, blizu turske granice, a neke osobe iz njihove pratnje hospitalizirane su, među kojima dvije u teškom stanju, objavili su u nedjelju ministarski i bolnički izvori.
'Dvije su žene preminule, jedna djevojka i jedna nešto starija. Naši graničari nosili su ih na rukama kako bi ih ugrijali, ali na kraju su umrle od hladnoće', izjavila je na TV postaji bTV ministrica unutarnjih poslova Roumiana Batchvarova.
Jedna od žrtava imala je između 14 i 16 godina, a druga između 30 i 40, piše u priopćenju ministra unutarnjih poslova. Žrtve su pripadale skupini od 19 ilegalnih emigranata koju je policija otkrila u planinskom području Malko Tarnovo prekrivenom snijegom, piše u priopćenju. Njihovo državljanstvo tek treba otkriti.
Preživjeli, među kojima je jedanaestero djece u dobi od četiri do 16 godina, hospitalizirani su s ozeblinama u Burgasu, izjavio je glasnogovornik bolnice agenciji Focus.