Na dan proboja u logoru su bila 1.073 logoraša. U proboj ih je krenulo 600, a slobodu je ugledao samo 91 logoraš. Preostala 473 logoraša, koji nisu krenuli u proboj, ubijena su i spaljena zajedno s logorskim objektima. Istog dana, 22. travnja 1945, počeo je i proboj zatočenika Kožare, dijela logora u mjestu Jasenovcu. Od 167 zatočenika, proboj je preživjelo njih 11.

Na obilježavanju i na komemoraciji sudjelovali su predsjednik Vlade RH Zoran Milanović, predsjednik Hrvatskoga sabora Boris Šprem i predsjednik Republike Ivo Josipović te ministri Gordan Maras, Mirando Mrsić, Tihomir Jakovina i Željko Jovanović

Premijer Milanović je rekao da je 'glavni zadatak da se u Jasenovcu ne drže politički govori, nego da se djecu uči što se stvarno dogodilo, a ne da se indoktrinira. Jedina zastava pod koju moramo stati je zastava demokratske i neovisne Hrvatske', istaknuo je Milanović.

'Zločin se nije dogodio na mah, ubijalo se planski'

'Ovo je jedna od situacija u kojoj ne znate da li da čitate govor ili da govorite iz glave, iz srca. Ako govorite iz glave, reći će da improvizirate, a ako govorite iz srca, uvijek vam se može potkrasti neka pogreška. No mislim da danas neće biti pogrešaka', počeo je Milanović svoj govor, istaknuvši da prvi put u Jasenovcu drži govor kao premijer.

Oni moraju učiti o ovakvim mjestima, znati što se ovdje događalo i što je dovelo do ovoga i da se to nikad više ne smije dogoditi. U današnjem vremenu u kojem se odluke donose brže nego ikad dosad, mladi ljudi nemaju vremena za povijest. Zato je glavni zadatak ovog skupa da mlade učimo što se stvarno dogodilo i da im kažemo punu istinu. Gledamo ovih dana ispade netolerancije, nacionalne mržnje, čak i u centru Zagrebu, prema dječacima druge kršćanske konfesije. To su loše stvari, tome treba reći ne!', zaključio je Milanović.

Osvrnuo se u svojem govoru i na upite je li potrebno više puta u godini obilježavati Dan antifašizma. 'Prije nekoliko dana razgovarao sam s jednim dobronamjernim čovjekom, do kojeg držim, a koji nije iz moje stranke. Pitao me pa koja to još zemlja slavi dodatni Dan antifašizma?! I doista, niti jedan drugi europski narod to ne radi van datuma 9. svibnja. Ali, koja je to druga zemlja imala 1943. godine 200.000 organiziranih ljudi koji su se borili protiv fašizma? Niti jedan drugi europski narod nije to imao, po tome smo posebni. Bilo je to bratstvo i sa Srbima, koji su u tom ratu bili najproganjaniji. S druge strane, bili su oni koji su imali ideologiju koja je krenula pogrešnim putem', kazao je Milanović.

'Suočavanje s vlastitom prošlošću osnovna je pretpostavka sazrijevanja'

Predsjednik Sabora Šprem rekao je da je ustaški režim bio režim ugnjetavanja, mržnje i smrti. 'Ustaški zločini nemaju nikakvih opravdanja. Anti Paveliću nije bio bitan hrvatski narod, već samo vlast', rekao je Šprem i dodao da imamo obavezu da se zločini nikada ne ponove.

'Naš odnos prema prošlosti je naš odnos prema sebi samima. Suočavanje s vlastitom prošlošću osnovna je pretpostavka sazrijevanja. Mir, sloboda i demokracija su krvavo izboreno naslijeđe koje se treba očuvati', rekao je Šprem te dodao da je 'komemoracija prigoda da se upozori na opasne pojave u društvu'.

Danas nitko ne može negirati žrtve Jasenovca koji je bio logor smrti i da ti zločini zaslužuju svaku osudu. Dok su na temelju vjerske i nacionalne pripadnosti sudionici režima ubijali svoje dojučerašnje susjede, pravdali su to obranom hrvatskog naroda kojem nije nikada nanjeta veća sramota', rekao je Šprem.

'Žrtve su najvećim dijelom bili Židovi, Srbi i Romi, ali ta se ista, tobože prohvatska politika, nije ustručavala u logoru zatvarati i ubijati Hrvate, poput istaknutog člana Hrvatske seljačke stranke Mihovila Pavleka Miškine zato što su se usprotivili Anti Paveliću i njegovim ustaškim sljedbenicima', podsjetio je šef Sabora.

Kao što se ni za jedan narod ne može reći da je genocidan jer je krivnja individualna, tako ni današnje generacije ne snose odgovornost za zločine počinjene u Jasenovcu. No, svi mi u Hrvatskoj danas imamo obvezu da se zločini u ime rasne, vjerske, nacionalne i ideološke pripadnosti više nikada ne ponove, poručio je Šprem i dodao da su antifašističke vrijednosti ugrađene u temelje hrvatske države.

'Hrvatska je iz Drugog svjetskog rata izašla na strani pobjedničke antifašističke koalicije. Antifašističke vrijednosti ugrađene su u temelje današnje neovisne i samostalne Hrvatske u izvorišnim osnovama Ustava. To su ujedno vrijednosti na kojima se izdigla Europa iz pepela i ruševina nakon Dugog svjetskog rata, a pripadnost današnje Republike Hrvatske europskim civilizacijskim vrijednostima je neupitna', zaključio je Šprem.

'Zaborav i ignoriranje - najveća prijetnja demokraciji'

'Vjerojatno nema nijednog mjesta gdje su se na taj način suočili zlo, mržnja, neprijateljstvo, smrt i konfrontirali se sa životom, čovječnošću i ljubavlju. Nepregledni niz imena koji svake godine slušamo ovdje u Jasenovcu pokazuje kolika je strahota zločina kojeg su počinile ustaše u ime ideologije nacizma i fašizma. Ali hrvatski narod, srpski narod, Bošnjaci, Židovi, Romi koji su ovdje bili žrtve, bili su oni koji su toj žrtvi dali dignitet i koji su ovoj zemlji donijeli slobodu i pripadnost civiliziranom krugu Europe', kazao je Josipović.

'Siguran sam da ćemo ovdje i kad ne bude živih zatočenika učiti povijesnu lekciju svake godine iznova. To je potrebno jer čovječanstvo iz ovakvih povijesnih strahota nije naučilo ništa jer se uvijek javljaju ljudi, pokreti, politike i ideologije koji bi opet da nekoga zatru, da pogaze ljudskost, slobodu, demokraciju. Upravo zaborav i negiranje najveće su opasnosti slobode, demokracije i ljudskosti. Zato nikada ne smijemo dopustiti da se zaboravi ono što je bilo u Jasenovcu, da su ovdje u ime nacije od strane ustaškog režima pobijeni Srbi, Židovi, Romi, ali i Hrvati koji nisu željeli takvu politiku', podsjetio je predsjednik u svojem govoru.

'Negiranje je drugi vid opasnosti koji ne smijemo dopustiti. Negiranje je neprepoznavanje onih simptoma koji govore da u svakom društvu ima onih koji bi povijesni kotač okrenuli unatrag. Mi to ne smijemo dopustiti', poručio je Josipović.

U našim udžbenicima nije napisana puna istina o Drugom svjetskom ratu. I ovdje su ljudi koji to mogu promijeniti. Prava partizana nisu onakva kakva bi trebala biti i to moramo promijeniti', rekao je Josipović, a na kraju govora je poručio da 'u Hrvatskoj nikada više fašističke, nacističke i ustaške ideje neće proći'.

'Jasenovac kao podsjetnik na to da se zlo nikada ne ponovi'

Predsjednica Savjeta Spomen područja Jasenovac Katica Sedmak poseban pozdrav uputila je preživjelim zatočenicima Jasenovačkog i 70-ak drugih logora u kojima su se na području NDH događali ratni zločini.

'Logoraši su krenuli u proboj na dogovoreni znak Ante Bakotića, a malobrojni preživjeli, tek njih stotinjak, ponijeli su u svojoj duši doživotnu traumu, ali i obvezu da za buduće generacije sačuvaju sjećanje na žrtve i na proživljene strahote da se slični užasi nikada više ne ponove', istaknula je Sedmak.

Rekla je kako je 'dosad u logoru Jasenovac evidentirano 82.085 mrtvih na deset lokaliteta, a žrtve su bile Srbi, Romi, Židovi, Hrvati, antifašisti. Među ubijenima je i 20.038 djece mlađe od 14 godina, a da nije bilo humanista, ta brojka bi bila veća i strašnija', rekla je Sedmak.

Predstavnica zatočenika i preživjela logorašica Brigita Knežević kazala je u prigodnoj riječi kako 'Spomen područje Jasenovac nas treba uvijek podsjećati na žrtve koje su ovdje položile svoje živote te da se zlo nikad ne ponovi i da gradimo život i budućnost u ljubavi i toleranciji. Takav zavjet moramo ostaviti za buduće naraštaje', kazala je Knežević.

U molitvi nakon obraćanja sudjelovali su predstavnici vjerskih zajednica u Hrvatskoj, a nakon toga su položeni vijenci i odana počast u podnožju spomenika Cvijet.