Helena Traub iz Žmerga poručila je da ne žele zakon kojim bi se koncesijama ograničio slobodan pristup plažama, da ne žele ograde na plažama i nasipavanje plaža nego čiste i dostupne plaže i more. Izjavila je da 'šačica ljudi' ne može odlučivati o javnom dobru te da je potrebna jasna vizija i dijalog o tome što i kako učiniti s pomorskim dobrom.

Traub je ocijenila kako prijedlog Zakona o pomorskom dobru i morskim lukama prate proceduralne greške, da nije usklađen s međunarodnim obvezama Hrvatske, pravnom stečevinom EU te da nije u skladu s propisima o prostornom planiranju, propisima koji reguliraju koncesiju i javnu nabavu.

Navodeći dijelove prijedloga Zakona koje smatraju problematičnima, iz Žmerga ističu da će se građanima ograničiti pristup javnim plažama, da turizmu privatnog smještaja prijeti propast jer će se njihovi turisti moći kupati gdje im koncesionari odrede te da će mali poduzetnici i obrtnici koji rade na plažama biti pod izravnim utjecajem bogatog i podobnog koncesionara.

Iz Žmerga naglašavaju da su lokalni prosvjedi, tako i opatijski, najava velikog prosvjeda inicijative „Javno je dobro“, koji će biti održan 2. veljače na Markovu trgu, kako bi se zakonodavcu poslala poruka „Treba nam novi Zakon o pomorskom dobru koji čuva, a ne rasprodaje našu obalu i more!“

Prosvjedovalo se i na splitskim Bačvicama, gdje je prosvjed održan u organizaciji Udruge za prirodu, okoliš i održivi razvoj Sunce. Prosvjednici taj Zakon smatraju štetnim i pitaju se hoće li Bačvice ostati i dalje njihove.

Prosvjed je održan pod geslom '100 posto naše more-plaže-obale'

Prosvjednici smatraju da bi u zakonu trebalo preciznije regulirati na koji način će se plaže davati u koncesiju privatnicima, odnosno kako se na njih planira ograničiti pristup građanima.

Dodaju da ih plaši što novi zakon propisuje da objekti koji se nalaze u funkcionalnoj povezanosti s plažama mogu zatražiti koncesiju od županije što je jednostavniji proces za dobivanje koncesije od javnog nadmetanja.

Hajdi Biuk iz udruge Sunce istaknula je kako ta udruga već godinama prima pozive zbog preizgrađenosti obale i nasipavanja plaža. Zagovaraju stoga potrebu za poboljšanjem zakonskog okvira i sprječavanje eksploatacije obale. Kaže da se novim zakonom određena pitanja reguliraju, ali i ostavlja previše prostora tumačenju.

Upozoravaju kako je u početnom tekstu zakona potpuno ignoriran aspekt zaštite okoliša, a nedovoljno su jasna te ostavljaju prostora za velike polemike pravila o gospodarskom korištenju mora i obale kao općeg dobra. 'To je ono što želimo naglasiti ovim okupljanjem. Potrebno je da ovaj zakon precizno regulira tu materiju, da se naglasi i integrira zaštita okoliša u cijeli koncept zakona, a smanji eksploatacija obale', kazala je Biuk.