'Sustav treba pomoći ženama žrtvama nasilja nakon što napuste sklonište, a ne ih prepustiti same sebi, zaključak je današnje tematske sjednice saborskog Odbora za ravnopravnost spolova, na temu 'Život i problemi žrtava nasilja nakon izlaska iz skloništa'.
Odbor je tematsku sjednicu organizirao u povodu sutrašnjeg Međunarodnog dana borbe protiv nasilja nad ženama, kako bi upozorio na sve poteškoće na koje nailaze žene, većina njih s djecom, po izlasku iz nekog od ukupno 15 skloništa za žrtve nasilja.
Predsjednica Odbora Gordana Sobol kazala je da devet skloništa vode nevladine organizacije, a šest imaju status ustanova, ali i upozorila da tek 329 mjesta, s koliko ukupno raspolažu, nije ni približno dovoljno, posebno zbog ovogodišnjeg porasta nasilja u obitelji.
Izvijestila je, naime, da je u prvih šest mjeseci ove godine bilo 7.815 prijava za obiteljsko nasilje, a u samo iduća tri mjeseca još gotovo toliko (ukupno 14.162 do 1. rujna), što je ocijenila alarmantnim.
Sobol je ustvrdila da država i sustav premalo vode računa o žrtvama nasilja kada izađu iz skloništa, da se lokalne sredine ne pridržavaju obveze sufinanciranja skloništa, zbog čega ona, upozorila je, ne mogu žrtvama adekvatno pružati svoje usluge - smještaj, prehrana, zdravstvene usluge i psihosocijalna pomoć.
Upozorila je i da država ne potiče poslodavce da zapošljavaju žene žrtve nasilja po njihovom izlasku iz skloništa, unatoč takvoj mjeri u Akcijskom planu zapošljavanja, ističući da su sredstva predviđena za provedbu te mjere u 2009. skinuta iz državnog proračuna.
Da se žene žrtve nasilja nakon izlaska iz skloništa suočavaju s nebrigom sustava upozorila je i ravnateljica riječkog Caritasovog doma za žene i djecu žrtve obiteljskog nasilja Suzana Samardžić.
'Moramo rješavati surovost sustava prema žrtvama kada izađu iz skloništa', poručila je, nedopustivim i neprimjerenim ocijenivši odnos države, posebno sudova, prema žrtvama nasilja.
Samardžić je istaknula da sudovi toleriraju to što nasilnici na sve moguće načine izbjegavaju plaćanje alimentacije i odugovlače brakorazvodne parnice, što, upozorila je, često prisiljava žene da se, budući da ne mogu prehraniti sebe i djecu, vraćaju nasilniku.
Nedupustivim je ocijenila i to što sudovi informiraju nasilnika o adresi na kojoj se sklonila žrtva. 'Žrtve ne smiju biti udarane od sustava', naglasila je Samardžić. Na skupu su, kao moguća rješenja, navedene mjere kojima bi se ženama žrtvama nasilja davalo više bodova pri dobivanju socijalnih stanova, trebale bi imati prednost pri zapošljavanju uz utvrđivanje stupnja invaliditeta i radne sposobnosti, imale bi pravo na odštetu zbog pretrpljenog zlostavljanja, i još neke.
