O srozavanju broja zastupnica u Saboru već je mnogo rečenica ispisano i kritika izgovoreno, no manje je poznato kako se među zastupnicama značajno povećao udio mladih žena. Zadarski sociolog Sven Marcelić ističe kako se iz toga mogu iščitati dva problema: seksizam i ageizam, odnosno opće podcjenjivanje starijih (kao potrošenih i neupotrebljivih)
Poznato je već kako se broj zastupnica u novom sazivu Sabora srozao s prethodnih 23 na svega 19. Iako ih je i ranije bilo nedovoljno, ovo je u posljednjih 15 godina najmanje. Najviše ih je bilo prije dva, u sedmom sazivu hrvatskog parlamenta. Tada je ruke 'za' i 'protiv' nacionalnih odluka podizalo njih 39 od ukupno 153 zastupnika. No manje je poznato kako se među zastupnicama povećao udio mladih žena. Analizom je do takvog zaključka došao sociolog Sven Marcelić, profesor Odjela za sociologiju Zadarskog sveučilišta. Osvrćući se na aktualno stanje u parlamentu istaknuo je dva zanimljiva fakta: U novom sazivu Sabora ima više muških doktora znanosti nego žena kao takvih i muški doktori znanosti čine 0,18 posto punoljetne populacije dok je kod žena 52 posto.
Više od obrazovne strukture zastupnika hrvatskog Sabora za oko mu zapela činjenica kako se povećao udio mladih žena, onih u rasponu od 31. do 40. godine života. Istovremeno su muškarci u toj dobi neproporcionalno manje zastupljeni.
'Postotak zastupnica u dobi do 40 godina je u izrazitom porastu. Doduše, raste i postotak zastupnika iz iste skupine, ali danas je stanje takvo da praktički polovina zastupnica ima do 40 godina. Iskusnije političarke sve su više istisnute iz Sabora i samo jedna zastupnica starija je od 60 godina. Kod zastupnika nismo ni blizu slične situacije jer ima puno starijih političara uključenih u rad Sabora', govori za tportal sociolog Sven Marcelić.
Čini se, navodi Marcelić, da sredovječni muškarci stavljaju na liste mlade žene. 'Generalno je trend u posljednja tri saziva Sabora kako je četvrtina mladih žena među zastupnicama dok su istovremeno u istoj dobnoj skupini muškarci podzastupljeni', ocjenjuje.
Takav trend pripisuje činjenici kako oni koji slažu izborne liste na njih se prije odlučuju staviti mlađu ženu nego njezina muškog vršnjaka. U to je, po njemu, ugrađen element seksizma.
'To je zabrinjavajuće jer kada gledam kao građanin, esencijalno nema razlike između Sabora i supermarketa ili šaltera u banci gdje žene postaju sve mlađe. Je li to relevantno ili je problem? Može se predstaviti i kao problem', objašnjava on.
Mlade žene, slijedom toga, nastavlja, dobivaju visoka mjesta što ga podsjeća na ono što Amerikanci nazivaju ageizam. Pojam je skovao gerontolog Robert Butler 1969. kako bi njime označio predrasude prema starijim ljudima, starijoj dobi i starenju kao procesu. Premda se ageizam odnosi i na i diskriminaciju prema djeci i tinejdžerima, on najčešće pogađa starije osobe, naročito na području zapošljavanja, socijalne uključenosti, obrazovanja, medijima, filmu i marketingu… Vjerojatno ste zamijetili da zgodne TV voditeljice opstaju na TV ekranima do određene životne dobi. Čim godine naruše njihovu ljepotu i atraktivnost, ubrzo ih zamijene mlađima.
'Mi smo oblikovali društvo koje favorizira fizičku ljepotu i snagu te je vrlo neprijateljski nastrojeno prema onima koji su stari. Tragedija starije dobi nije u činjenici da svatko od nas mora odrasti i umrijeti, nego u tome da se cijeli taj proces odvija na pogrešan način. Jer je istovremeno izuzetno bolan, ponižavajući, zaglupljujući i izolirajući kroz osjetljivost, ignoranciju i siromaštvo', utvrdio je daleke 1969. doktor Robert Butler. On je ageizam povezao sa seksizmom i rasizmom i opisao ga kao kombinaciju upravo te tri vrste diskriminacije (prema dobi, spolu i rasi).
Nadzastupljenost: U Saboru sjedi preko 80 posto visokoobrazovanih
'Po meni, političare treba konstantno napadati i inzistirati na kvotama. Najveće stranke su platile kazne jer nisu ispoštovale ženske kvote. Što reći o tome, a oni su primjer drugima', kaže Marcelić.
Analizirajući obrazovne statuse svih zastupnika pak rekao je kako je najviše onih s visokom stručnom spremom koji redovito popunjavaju oko 80 posto saborskih klupa. Puno razlike između ženskih i muških zastupnika u tome nema jer je ono nadzastupljeno.
'Obično 4/5 zastupnica i zastupnika ima visoko ili više obrazovanje, naravno tu su prisutni i oni s doktoratima, akademici i slično. Stranke se puno ne razlikuju po tome od saziva do saziva. No s druge strane, politika je elitna disciplina i Hrvatska u tom smislu nije nikakav specifikum. Znamo da i u Velikoj Britaniji u Parlamentu imamo ljude s Cambridgea ili Oxforda. To nije element na čemu se nešto može graditi osim što je evidentno da u našoj naciji, gdje je ukupno oko 15 posto visokoobrazovanih, u Saboru sjedi preko 80 posto visokoobrazovanih. Takvu nadreprezentiranost, mislim, našli bismo u svakoj državi što samo potvrđuje kako je politika elitni sport koji isključuje ljude s drugom vrstom obrazovanja. Prvenstveno se, ipak, postavlja pitanje zastupljenosti svih skupina društva', poručuje ovaj sociolog kojega brine općenito pad ženske kvote jer je evidentno, smatra on, kako se o tome puno manje vodi brige u političkim strankama.
