Vlada je u srijedu zaključkom dala prethodnu suglasnost svome predstavniku za prihvaćanje 30-ak amandmana drugih predlagatelja na Konačni prijedlog zakona o obnovi zgrada oštećenih potresom na području Grada Zagreba, Krapinsko-zagorske i Zagrebačke županije.
Na kratkoj sjednici u Banskim dvorima samo s tom točkom dnevnog reda, budući da je sutra u Saboru rasprava o amandmanima koje su na konačni prijedlog zakona uputili saborski zastupnici, klubovi zastupnika te radna tijela Sabora, premijer Andrej Plenković rekao je da su nadležni resori temeljito, uz konzultacije stručnjaka, analizirali prijedloge te da prihvaćaju prilično velik broj amandmana.
"Ponavljam još jednom, naš je cilj da ovaj zakon bude kvalitetan, održiv, da dugoročno osigura obnovu Zagreba i dijelova ove dvije županije. Smatramo da je pristup koji smo zauzeli uključiv, štoviše konsenzulan, i stoga smo se odlučili prihvatiti prilično veliki broj amandmana. Mnogi od njih su bili istovjetni", rekao je premijer.
vezane vijesti
Horvat: Rukovodili se prijedlozima struke
Na konačni prijedlog zakona upućena su ukupno 183 amandmana, a i ministar prostornog uređenja, graditeljstva i državne imovine Darko Horvat u predstavljanju Vladinog zaključka rekao je da su se u njihovoj analizi rukovodili prijedlozima struke.
"Spremni smo u potpunosti prihvatiti 30-ak amandmana, dok smo amandmane Ljubice Lukačić, Domagoja Hajdukovića i Natalije Martinčević spremni prihvatiti djelomično. Odnosno, tijekom sutrašnjeg predstavljanja u Saboru mi ćemo predstaviti na koji način bismo rado usuglasili konačni izrijek članaka zakona, a u skladu ili djelomično u skladu s predloženim amandmanima", rekao je Horvat.
Sabor u četvrtak o amandmanima na zakon o obnovi Zagreba
Većinu amandmana na zakon o obnovi Zagreba podnijela oporba koja ustrajava u ocjeni da se zakon nije bavio strategijom i vizijom Zagreba u budućnosti.
Po tridesetak amandmana podnijeli su klubovi Zeleno-lijeve koalicije, SDP-a i Mosta.
Klub zeleno-lijeve koalicije traži da se umjesto Fonda za obnovu osnuje Zavod za obnovu Zagreba i dviju županija kao središnja institucija, te da se ojačaju mehanizmi koji će nadzirati potrošnju, odnosno da se sve informacije o njoj objavljuju u realnom vremenu.
Potpunu transparentnost, odnosno redovito informiranje javnosti o aktivnostima i troškovima obnove, traži i Most, koji predlaže osnivanje posebnog povjerenstva koje bi nadziralo provedbu zakona, a činili bi ga stručnjaci za zaštitu i očuvanje kulturne baštine, urbanisti, pravnici.
Iz kluba vladajućeg HDZ-a predlažu da Vlada podnosi Saboru godišnje izvješće o učincima provedbe zakona o obnovi i to najkasnije do kraja lipnja, za prethodnu kalendarsku godinu.
Konačnim prijedlogom zakona o obnovi od potresa, definira se model po kojem će konstrukcijsku obnovu zgrada u udjelu od 60 posto financirati država, a po 20 posto Grad Zagreb i županije te vlasnici nekretnina.
Ugrađeni su i socijalni kriteriji, odnosno dohodovni i imovinski cenzus, pa će građanima s minimalnom plaćom i bez značajnije imovine država i županija, grad ili općina u potpunosti financirati konstrukcijsku obnovu nekretnina.
Glasovanje o prijedlogu zakona o obnovi Zagreba i svim ostalim raspravljenim točkama predviđeno je za petak, čime će završiti dvotjedno izvanredno saborsko zasjedanje.
