Prema studiji objavljenoj u časopisu Bulletin of the American Schools of Oriental Research, građevina dužine olimpijskog bazena, a dvostruko veće širine, pronađena je oko 800 metara južno od središta drevnog grada pod zaštitom UNESCO-a. Prve informacije o konstrukciji dobivene su na temelju satelitskih snimaka, a preciznije uz pomoć dronova.

Petra (što znači stijena) je napušteni grad na karavanskom putu, odnosno putu tamjana, u području južnog Jordana.

Novootkrivena konstrukcija, dimenzija 56 sa 49 metara, vjerojatno je imala neku važnu funkciju javnog okupljališta, a po veličini je na drugom mjestu u Petri, odmah nakon tzv. samostana, koji je zapravo grobnica. Na velikoj platformi nalazila se manja koja je izvorno bila popločena kamenim pločama. Na istočnoj strani manje platforme nalazi se niz stupova koji su svojevremeno ukrašavali monumentalno stubište. Ondje je također smještena i malena građevina dimenzija 8,5 sa 8,5 metara koja je gledala na stubište.

Iskapanja još nisu obavljena, međutim, na temelju ostataka grnčarije iz sredine drugog stoljeća prije nove ere može se zaključiti da potječe iz vremena ranih programa gradnje u tom području.

U vrijeme antike Petra je bila glavni grad arapskog naroda Nabatejaca. Pretpostavlja se da je utemeljena u petom stoljeću prije nove ere, a napuštena krajem bizantinskog razdoblja u sedmom stoljeću. Arheološki park prostire se na površini od oko 264 četvorna kilometra, a središte grada na oko šest četvornih km. Jedna je od najvećih znamenitosti Bliskog istoka i najveća turistička atrakcija Jordana. Svake godine posjete je na stotine tisuća ljudi iz cijelog svijeta. Poznata je po helenističkim građevinama uklesanim u stijene i po vodovodnom sustavu koje je zapad otkrio tek 1812. godine. 1985. upisana je na UNESCO-v popis svjetske baštine, a 2007. našla se na listi novih sedam svjetskih čuda.

Osim povoljnog geografskog položaja, imala je odlične uvjete za sigurnost, te dobru opskrbu vodom. Do nje se može doći samo uskom brdskom stazom sa sjeverozapada ili stjenovitim klancem s istoka koji je dug oko 1,5 km. Stijene kroz koje prolazi put, koji je na najužem mjestu širok samo 2 m, dosižu visine od oko 200 m. Voda se u grad akveduktom, žlijebom uklesanim duž stijena klanca pokrivenim kamenim pločama, dopremala iz obližnjeg brdskog potoka.

Povoljne geografske i strateške karakteristike omogućile su da Petra postane važno trgovačko raskrižje u koje su karavane s juga Arabije donosile uglavnom skupocjene robe - bjelokost iz Afrike, tamjan s juga Arabije, začine i svilu iz Indije te bisere iz Crvenog mora. Nabatejci su odlično zarađivali od carina i posredovanja u trgovini.