Alarmantni su to podaci koji proizlaze iz niza podataka koje je u posljednje vrijeme objavila državna statistika, a koji pokazuju, kako upozoravaju ekonomisti, u kojoj se mjeri Hrvatska preobrazila u ekonomiju koja se sve više bazira na rentijerstvu, posebno u obalnim područjima, navodi dnevnik.

Radno su najaktivniji stanovnici sjevera zemlje Varaždinske, Krapinsko-zagorske i Međimurske te Koprivničko-križevačke županije. Od deset gradova s najvećim udjelom zaposlenih u ukupnom broju stanovnika, pet ihje upravo na sjeveru zemlje. Najveći udio zaposlenih medu gradovima imaju Varaždin (60,9 posto) i Čakovec (60,1 posto), a tu su i Zabok, Prelog i Koprivnica.

Varaždinsko područje i Međimurje zapravo su poduzetnički najzdravija područja u Hrvatskoj primjećuje za Jutarnji list Predrag Bejaković iz Instituta za javne financije.

No, paradoksalno je da su upravo u tim područjima plaće zaposlenih među najmanjima u zemlji, što ekonomisti uglavnom objašnjavaju industrijom tekstila i obuće koja u tim krajevima ima jake korijene, a u kojima su plaće tradicionalne male.

Iako podaci o radnoj aktivnosti stanovništva pojedinoga grada i općine nisu potpuni, jer ne obuhvaćaju zaposlene u obrtima i slobodnim profesijama, koji čine otprilike 15 posto ukupnog broja zaposlenih, a nedostaju i poljoprivrednici, predstavljaju dobar putokaz zbivanja na hrvatskom tržištu rada i u društvu općenito, ističe dnevnik.

To više što se udjeli odnose na ukupan broj stanovnika pojedinog grada i općine kakav je bio na prijelazu iz 2017. u 2018. godinu, a ne samo na radno sposobno stanovništvo, čime priča uključuje i demografsku katastrofu kroz koju Hrvatska prolazi.

I dok se sjever zemlje, zatim Zagreb pa i turistički orijentirana Istra, još kako-tako drže, ostatak zemlje muku muči i s demografijom i s gospodarstvom. Mnogi govore o dvije Hrvatske jednoj okrenutoj poduzetništvu i drugoj usmjerenoj na rentnu ekonomiju i zapošljavanje u javnom sektoru, donosi Jutarnji list.