Nakon šest mjeseci završilo je prvo hrvatsko predsjedanje Vijećem EU-a, koje je u proteklom razdoblju uspjelo osigurati redovito funkcioniranje te institucije unatoč okolnostima kakve nikad dosad nisu zabilježene, piše Hina.

Prva dva mjeseca, siječanj i veljača protekla su po planu, a onda se u ožujku koronavirus počeo širiti Europom.

Uslijedile su mjere za suzbijanje pandemije, ograničenje kretanja i putovanja kako unutar zemalja tako i prekogranično. Više nije bilo moguće organizirati fizičke sastanke Vijeća ni u Bruxellesu, ni u Luxembourgu, a neformalni sastanci koji su bili predviđeni u Hrvatskoj također su otkazani.

Zadnji fizički ministarski sastanak održan je 13. ožujka u Bruxellesu.

Nakon uspostave mjera zatvaranja diljem Europe, održano je više od 60 video-konferencija, među njima i šest virtualnih sastanaka na razini čelnika država i vlada.

Sve formacije Vijeća održale su virtualne sastanke, a neke od njih i više puta.

Fizičke sastanke zamijenile su video-konferencije, koje imaju neformalni karakter i na njima se ne mogu donositi odluke. Stoga je dogovorena promjena poslovnika rada Vijeća da se odluke donose pisanim postupkom.

Glavninu posla u pripremanju odluka imao je Odbor stalnih predstavnika (Coreper), koje čine veleposlanici zemalja članica, na čelu s hrvatskom veleposlanicom Irenom Andrassy i njezinim zamjenikom Goranom Štefanićem. Coreper je bio jedino tijelo koje se cijelo vrijeme fizički sastajalo.

U novim okolnostima hrvatsko predsjedanje moralo je mijenjati i prilagođavati svoj program, koji je dugo pripreman, i usmjeriti se na zajednički odgovor na koronakrizu.

Na uspješnom predsjedanju premijeru Andreju Plenkoviću na zadnjem video-samitu čestitali su predsjednik Europskog vijeća Charles Michel i predsjednica Europske komisije Ursula von der Leyen.

Jedno od najvećih postignuća hrvatskog predsjedanje je deblokiranje pristupnog procesa Sjeverne Makedonije i Albanije.

S hrvatskim predsjedanjem ujedno završava i dosadašnji predsjednički trio koji su činile Rumunjska, Finska i Hrvatska i nastupa novi u kojem su Njemačka, Portugal i Slovenija. Kormilo preuzima Njemačka, piše HRT.

Njemačka je jedna od šest zemalja utemeljiteljica EU-a i ovo joj je 13. rotirajuće predsjedništvo. Čekaju je slični izazovi s kojima se suočilo i hrvatsko predsjedanje, koje je prvo probilo led s održavanjem virtualnih sastanaka zbog nemogućnosti fizičkog okupljanja. S tim će se i dalje nastaviti jer se još ne nazire kraj pandemije.

Ipak bit će nekih iznimki, 17. i 18. srpnja održat će se prvi fizički sastanak na vrhu nakon onoga održanog u veljači. Fizički sastanak je sazvan jer je glavna tema višegodišnji financijski okvir i plan za oporavak, ključni dokumenti za suočavanje s krizom, a o tako važnim i složenim pitanjima nemoguće je postići dogovor na daljinu.

Njemačka je vlada nekoliko puta morala revidirati program predsjedanja zbog krize. Borba protiv pandemije i njezine ekonomske posljedice bit će u središtu EU-a sljedećih mjeseci.