Za usporedbu, cijele prošle godine potvrde koje su se tada izdavale zatražila su 44 doktora medicine! Iz Komore se ograđuju kako je uzorak još premali da bi mogli govoriti o trendu, ali navode da je od 30 liječnika koji su ovog srpnja, dakle odmah nakon ulaska u Europsku uniju, zatražili potvrde, četvero kao razlog odlaska u inozemstvo navelo edukaciju, odnosno subspecijalističku izobrazbu, a ostalih 26 otišlo bi radi posla.

U kolovozu, pak, od 33 zahtjeva dva su motivirana dodatnim obrazovanjem, a 31 potragom za radnim mjestom izvan domovine. Podatke je prikupila i analizirala prim. dr. Katarina Sekelj-Kauzlarić, voditeljica Odjela za stručno-medicinske poslove u Komori, te objavila u Liječničkim novinama, piše Glas Slavonije

'Ako bi se ovaj trend iz srpnja, kolovoza, pa i rujna nastavio idućih godinu dana, može se očekivati da oko 300 do 400 liječnika zatraži dokumentaciju za odlazak na rad u inozemstvo. Ako znamo da godišnje oko 400 mladih doktora zatraži izdavanje prve licence za rad, broj onih koji odlaze mogao bi se na godišnjoj razini izjednačiti s brojem onih koji diplomiraju. Tome treba dodati određeni broj liječnika koji svake godine ode u mirovinu. Vjerujem da bi, zbog aktualnog položaja liječnika u sustavu, odljev bolničkih liječnika mogao biti još i veći. Među ovima koji su već najavili odlazak najviše je mladih doktora medicine koji predugo čekaju specijalizaciju i zapošljavanje na neodređeno vrijeme te u dobi od 26 do 30 godina napuštaju zemlju tražeći neka bolja rješenja', tumači dr. Sekelj-Kauzlarić.

Navodi da hrvatski liječnici najradije biraju Njemačku, gotovo polovina njih (47 posto) te Veliku Britaniju (22 posto), ali je sve popularnija Skandinavija (Švedska s 18 posto, Norveška s 12 posto).