Stopa prirodnog prirasta u Hrvatskoj je, prema podacima Državnog zavoda za statistiku, 2016. bila negativna, a najveći je imala upravo i najveća slavonska Osječko-baranjska županija

'Broj porođaja nam pada tempom od deset posto na godinu. Tako smo lani imali čak tri puta manje rođene djece, njih 969, u odnosu na 1995. kada smo zabilježili 2500 porođaja. To nije ništa novo. Stara smo populacija kao i većina zemalja EU-a. Zemlje na Balkanu, kao i one bivše Jugoslavije, imale su priču koja je trajala godinama i da nije bilo useljavanja iz drugih republika, Hrvatska bi i ranije imali taj prepoznatljivi problem. Pretpostavljam da je slična situacija i u Srbiji', govori za tportal Tomislav Vlajnić, voditelj Odjela ginekologije i opstetricije Opće bolnice 'Dr. Josip Benčević' u Slavonskom Brodu.

Problem je, ukazuje on, u tome što više ne odlazi samo jedna osoba koja pokušava u inozemstvu zaraditi novac i poslati ga kući, nego cijele obitelji koje tamo ostvaruju dječji doplatak i dobivaju priliku za svoj novi početak. 

'Svakodnevno se na radnom mjestu susrećemo s barem jednom pacijenticom koja se dolazi oprostiti od nas jer želi nastaviti voditi trudnoću u nekoj od zemalja EU-a. Prije je to bila rijetkost, a sada je konstanta', ističe brodski ginekolog.

A takvu konstantu bilježe i u najvećem slavonskom rodilištu, onom Kliničkog bolničkog centra u Osijeku. U posljednjih pet godina, broj novorođene djece smanjio se za gotovo njih 600. Prema podacima iz Ravnateljstva osječkog KBC-a dostavljenom tportalu, u 2012. registrirali su 2568 novorođene djece, a lani je on jedva prebačen preko 2000 i iznosio je 2014. Osječanima 'na ruku' ne idu ni podaci Državnog zavoda za statistiku jer je upravo u Osječko-baranjskoj županiji 2016. godine zabilježen najveći negativni prirodni prirast u Hrvatskoj.

'Mi smo na izvoru i taj smo problem mogli pratiti od početka, vidjeti što se događa. Naša politika nije dala rezultate, a iskreno, i nema neke koja bi zadržala stanovništvo i povećala natalitet. To će svoje reperkusije imati dalje u društvu. Očekivano je da se smanjuje broj zaposlenih jer kada sam govorio o 1995. godini i porođajima, naravno da se nakon 18 ili 20 godina to mora početi vidjeti i na birou', napominje Vlajnić.

Dok su prije u slavonsku ravnicu ljudi dolazili, podsjeća, kako bi bili siti, danas iz nje ljudi odlaze u potrazi za novim i boljim životom. Takvo stanje slijedi i Opća bolnica Virovitica u kojoj nije puno bolja slika. Tijekom prošle godine u njoj je na svijet došlo 622 mališana, što je za 42 manje nego godinu dana prije.

'Iz navedenog je vidljiv trend smanjenja broja novorođene djece što se događa u kontinuitetu od 2000. godine kada je u Općoj bolnici Virovitica rođeno 906 djece, a koji pokazatelji prate negativni trend na nivou cijele države', odgovorila je tportalu ravnateljica Opće bolnice Virovitica Mirjana Peček.

Virovitičane u stopu slijede Požežani. Tamo je, naime, u posljednje dvije godine rođen isti broj djece. U Općoj županijskoj bolnici Požega lani je na svijet došlo 453 novorođenčadi, isto kao i godinu prije. Ravnatelj Željko Glavić, pak, odgovorio je tportalu da od 2000. do 2015. evidentiraju stalni pad broja rođenih iz godine u godinu, tako da su s godišnjih 900 do 1000 poroda pali ispod 500.

Iako minimalne, ali pozitivne pomake u Slavoniji bilježi tek rodilište u Općoj bolnici Vukovar. Tamo je na svijet lani došlo 397 djece, što je šestero više u odnosu na godinu ranije.

'Vidljiv je trend blagog povećanja broja novorođenčadi u Općoj županijskoj bolnici Vukovar. U odnosu na 2015. zabilježen je šest postotni porast broja novorođenih', odgovorio je tportalu doc.dr. sc. Domagoj Vidosavljević, specijalist ginekologije i opstetricije.

Pitali smo ga kako im je to 'pošlo za rukom' i čemu pripisuju takve pozitivne pomake.

'Vrhunski uvjeti smještaja nakon obnove bolnice, kvalitetna oprema, stručnost i zalaganje osoblja na našem Odjelu prepoznale su ne samo rodilje s vukovarskog, nego i šireg područja istočne Hrvatske', zaključio je.