Osim gradova i općina, koje sukladno prioritetima i financijskim mogućnostima isplaćuju naknade za novorođenu djecu na svojim područjima, jednokratnu novčanu pomoć za novorođenčad u 2017. godini isplaćuju i pojedine županije. Od 20 hrvatskih županija, takvu mjeru pronatalitetne politike provodi njih šest, s time da variraju kriteriji za ostvarenje naknade, kao i visina pomoći
Roditeljima novorođenčadi jednokratne novčane pomoći isplaćuju Zadarska, Sisačko-moslavačka, Osječko-baranjska, Krapinsko-zagorska, Karlovačka i Bjelovarsko-bilogorska županija.
U Zadarskoj županiji pravo na isplatu naknade od 400 kuna imaju roditelji sve novorođene djece, neovisno o njihovom 'rednom broju' u obitelji. Za tekuću godinu županija je u tu svrhu osigurala 550.000 kuna u proračunu.
Sisačko-moslavačka županija financijski pomaže samo mnogočlanim obiteljima, ali zato daje izdašnu naknadu od 3000 kuna. Pravo na naknadu imaju roditelji trećeg i svakog daljnjeg djeteta u obitelji.
vezane vijesti
Osječko-baranjska županija dodjeljuje jednokratnu pomoć obiteljima novorođene djece u iznosu od 1000 kuna. Županija ima ugovor o isplati pomoći za novorođenu djecu s Hrvatskom poštanskom bankom, koja za svako novorođeno dijete uplaćuje i poklon bon od 50 kuna.
U Krapinsko-zagorskoj županiji jednokratna novčana pomoć ostvaruje se za treće i svako daljnje novorođeno dijete, pri čemu visina naknade za treće dijete u obitelji iznosi 1000 kuna, za četvrto 2000, za peto i šesto 3000, za sedmo, osmo i deveto 4000, a za deseto i svako daljnje novorođeno dijete 5000 kuna.
Karlovačka županija, u svrhu poboljšanja demografskog stanja na svom području, svim roditeljima novorođene djece osigurava jednokratnu naknadu u iznosu od 1200 kuna.
Bjelovarsko-bilogorska županija isplaćuje roditeljima za svako novorođeno dijete 500 kuna kao jednokratnu pomoć za opremu novorođenčeta. Navode da je glavna karakteristika županije visoka životna dob stanovništva, a starenje i izumiranje predstavlja jedan od njihovih većih problema, osobito u svjetlu činjenice da se broj stanovnika u 10-godišnjem razdoblju, između dvaju posljednjih popisa stanovništva, smanjio za 10 posto.
Ostaje za vidjeti hoće li se primjerima ovih županija povesti i ostale jedinice područne (regionalne) samouprave, kao i kada će Ministarstvo za demografiju, obitelj, mlade i socijalnu politiku prestati tapkati u mraku kada je riječ o mjerama pronatalitetne politike na terenu.
Podsjetimo, na molbu tportala da dostavi raspoložive podatke, koji makar i djelomično, u pojedinim segmentima, uspoređuju provedbu pronatalitetnih politika na lokalnoj razini, iz resornog ministarstva odgovorili su da na lokalnoj razini postoje različita novčana davanja i potpore namijenjene obiteljima, pa s obzirom na to da su pokazatelji neujednačeni i neselektivni, u ovom trenutku nije moguće dati potpun prikaz svega što se na lokalnoj razini radi s ciljem održivog gospodarskog razvoja, obiteljskih potpora, usklađivanja obiteljskog i poslovnog života, skrbi o djeci i drugih mjera iz ovog područja.
