Lani je u 14 rodilišta koja još djeluju na svijet došlo 20.001 dijete, što je 610 porođaja manje nego prethodne godine. U samo dva rodilišta broj porođaja se povećao, dok je u ostalima smanjen.

Trendovi potvrđuju strahove o posljedicama sve starije demografske strukture slovenskog društva, što zabrinjava i ekonomiste, a ne samo demografe i zagovornike aktivnije populacijske i socijalne politike.

Prema podacima slovenskog nacionalnog Instituta za javno zdravlje, najmanji broj djece u Sloveniji u vrijeme nakon osamostaljenja rođen je 2003. godine - 17.160, ali je trend te godine zaustavljen pa je broj novorođenčadi sve do 2011, rastao, kad se trend opet preokrenuo te se od tada bilježi sukcesivan pad broja novorođene djece.

Osim utjecaja krize i smanjenih mogućnosti mladih obitelji da uzdržavaju više djece, novi pad broja novorođenih tumači se i smanjenjem udjela žena u rodnoj dobi u ukupnoj strukturi stanovništva, što će biti još izraženije sljedećih deset godina ako se ne promijeni imigracijska politika ili ne uvedu dodatni poticaji za obitelji s više djece.

Slovenski demografi navode da je njihova zemlja u smislu prirodne obnove populacije jedna od najugroženijih u Europskoj uniji, jer statistički gledano deset žena tijekom života rodi 12 djece, dok je nakon 2. svjetskog rata odnos nataliteta i mortaliteta još uvijek osiguravao "prostu reprodukciju", odnosno održivu obnovu stanovništva s 21 novorođenim djetetom na 10 žena.

U Sloveniji danas tri puta više ljudi godišnje umire nego ih se rađa, unatoč tome što je prosječni životni vijek zbog boljih uvjeta života i njege starijih sve duži, a očekivana životna dob novih generacija visoka.