Nakon tjedana izloženosti represiji i zločinima snaga NDH, stanovništvo ličkog kraja 27. srpnja 1941. odlučilo je podignuti ustanak. Buknuo je koordinirano, s obje strane gornjeg toka rijeke Une, na teritoriju jugoistočne Like i jugozapadne Bosne i u roku od nekoliko dana ustanici su uspjeli osvojiti područje od Drvara, Glamoča, Bosanskog Grahova do Donjeg Lapca i Srba.

Tijekom ustanka, počinjeni su i zločini nad civilnim stanovništvom u okolnim hrvatskim selima zbog čega je ova tema kontroverzna i među povjesničarima

Sve do raspada Jugoslavije, Dan ustanka u Srbu obilјežavao se kao dan početak antifašističkog ustanka u Hrvatskoj. Iako više nije državni praznik, danas se taj dan obilјežava u slavu antifašističke borbe kao reakcije na sustavnu represiju za vrijeme Nezavisne Države Hrvatske. Obilježavanje počinje u podne podno antifašističkog Spomenika ustanku.

Ovogodišnje obilježavanje htjele su spriječiti ekstremne snage pod vodstvom izvanparlamentarne stranke A-HSP. Namjeravali su logorovati do 1. kolovoza oko spomenika tvrdeći da će održavati predavanja o Domovinskom ratu. Policija im za to nije dala dozvolu, a intervencija je uslijedila nakon što su odbili povući se i razmontirati šatore. Pružali su pasivni otpor, pa su završili privedeni, a njihovom vođi Draženu Kelemincu zabranjeno je doći u Srb idućih pola godine.

Dosada su se okupljali 27. srpnja ne bi li prosvjedovali, a na prosvjed su pozvali i danas od 11 sati.