Tužiteljstvo Bosne i Hercegovine vodi opsežnu istragu o slučaju 'Dobrovoljačka ulica' i zbivanjima u Sarajevu početkom svibnja 1992., kada je u sukobima pripadnika teritorijalne obrane BiH i bivše JNA više osoba poginulo i ranjeno, a na njegovu popisu osumnjičenih za navodne ratne zločine je petnaest osoba, kazao je u četvrtak Hini glasnogovornik Tužiteljstva BiH Boris Grubešić.
Zbog ovog slučaja srbijansko je pravosuđe i raspisalo tjeralicu protiv umirovljenog generala Armije BiH Jovana Divjaka, koji je 3. ožujka uhićen u Beču, a Grubešić je istaknuo kako je riječ o vrlo složenom predmetu kojega je Tužiteljstvo BiH dobilo tek 2006. godine.
'Činjenica da pravosuđe nije bilo u stanju dovršiti istragu i bilo koga procesuirati za prethodnih četrnaest godina dovoljno govori koliko je to složen predmet', kazao je Grubešić. Pojasnio je kako je do sada saslušan veliki broj svjedoka, uključujući brojne bivše i sadašnje civilne i vojne dužnosnike.
'Teško je prognozirati kada će istraga biti završena, no nadamo se da će to uslijediti brzo', kazao je Grubešić.
On nije mogao precizirati o kolikom se točno broju ubijenih i ranjenih radi, kazavši tek kako je i to predmet istrage.
Različiti izvori navode potpuno oprečne podatke o broju pripadnika bivše JNA koji su ubijeni u sukobima bosanskohercegovačkih teritorijalaca i policije s jugoslavenskom vojskom.
Mediji i izvori bliski vlastima u Sarajevu navode podatke o pet ubijenih časnika i vojnika bivše JNA, dok je policija Republike Srpske još 2002. godine podnijela kaznenu prijavu zbog ubojstva čak 42 vojnika i časnika.
Srbijanski tužitelj za ratne zločine Vladimir Vukčević u srijedu je iznio podatak o 37 ubijenih pripadnika JNA.
Slučaj 'Dobrovoljačka ulica' odnosni se na zbivanja u Sarajevu 3. svibnja 1992. godine. Dan ranije u sarajevskoj zračnoj luci pripadnici JNA zarobili su tadašnjegpredsjednika Predsjedništva BiH Aliju Izetbegovića koji se vratio s neuspjelih pregovora o bosanskohercegovačkoj krizi, vođenih u Lisabonu. Zajedno s Izetbegovićem zarobljena je i njegova kćer Sabina te Zlatko Lagumdžija, predsjednik Socijaldemokratske partije BiH (SDP), koji je tada obnašao dužnost zamjenika predsjednika vlade RBiH.
Nakon uhićenja Izetbegovića, TO i policija BiH blokirali su zapovjedništvo tadašnje Druge vojne oblasti u središtu Sarajeva, gdje se nalazio i zapovjednik general Milutin Kukanjac. Uz posredovanje mirovnih snaga Ujedinjenih naroda (UNPROFOR) postignut je dogovor da se Kukanjac i njegovi vojnici povuku iz Sarajeva, a da JNA istodobno oslobodi Izetbegovića i ostale zarobljenike. Tijekom izlaska kolone JNA iz Sarajeva došlo je do oružanog sukoba, a okolnosti pod kojima se to dogodilo, kao i točan broj ubijenih, ranjenih i zarobljenih, sada su predmet istrage.
Nakon 3. svibnja Sarajevo je bilo izloženo silovitim topničkim napadima paravojnih snaga bosanskih Srba potpomognutih jugo-vojskom.
