Unatoč brojnim obećanjima političara i nadanjima običnih ljudi, dijelovi Hrvatske, a posebno oni slabije razvijeni, iz dana u dan sve su manje nastanjeni. Mladi odlaze u potrazi za poslom i boljim i kvalitetnijim životom. Često je to put Zagreba ili Istre, ali i još češće u zemlje Europe, Kanadu, pa i daleku Australiju. Sve to suprotno je očekivanjima nekih da će stvari doći na svoje mjesto od 1. srpnja 2013. godine i ulaska Hrvatske u Europsku uniju, piše Al Jazeera Balkans
Prema nekim procjenama, zbog ekonomske krize Hrvatsku je samo u posljednje tri godine napustilo od 60 do 70 tisuća građana, i to, što je posebno opasno, uglavnom mladih. Samo tijekom 2013. godine Hrvatsku je napustilo gotovo 15.000 ljudi.
Građani odlaze iz svih dijelova Hrvatske, pri čemu su posebno ugrožena ona manje razvijena mjesta koja su i tijekom rata opustošena i osiromašena. Među njih spada i istok Hrvatske, gdje već danas postoje gotovo 'mrtva' sela u kojima su ostale živjeti samo starije osobe koje ne žele napustiti kućna ognjišta.
Mnoga ognjišta su već danas ugašena, kuće i imanja se prodaju, sahrane su uobičajena pojava, ali su zato rođenja beba iznimno rijetka. U isto vrijeme zatvaraju se poštanski uredi i najavljuju gašenja škola zbog premalog broja učenika. Stoga je i razumljivo da mladi odlučuju sreću i bolji život potražiti negdje drugdje.
Jedan od onih koji su otišli je i Marko Kovačević iz Vukovara, koji ne planira više povratak u Hrvatsku. Put Austrije je krenuo sam prije godinu i pol dana. Supruga i malodobni sin ostali su mu u Vukovaru, čekajući da se on zaposli i osigura im nekakav smještaj. Danas su u Beču svi troje. I Marko i supruga Ana rade.
'Mislim da nam je odluka o odlasku iz Vukovara bila jedna od najtežih, ali i najboljih odluka. I dalje rado odem za Hrvatsku, ali samo u posjet roditeljima i na godišnji. Iskreno, ne planiram se više vraćati živjeti tamo. Ovdje smo sretni i zadovoljni, a u manje od dvije godine stekli smo više nego što bismo u Vukovaru za 20 godina. Najgore mi je bilo što u Vukovaru i okolici nikako nisam mogao do posla. Nismo tražili ništa specijalno, nego samo nekakav posao kako bismo mogli sebi i djetetu priuštiti nekakve normalne stvari. Nedostaju nam i dalje roditelji, obitelj, prijatelji i ona vukovarska svakodnevnica, ali smo u međuvremenu stekli neke nove prijatelje i navike', iskren je Marko.
Izvanredni profesor na Fakultetu političkih znanosti Sveučilišta u Zagrebu Božo Skoko kaže da je, za razliku od starih valova emigracije, sada riječ uglavnom o visokoobrazovanim ljudima, što je golemi gubitak za zemlju koja želi ostvariti rast i razvoj.
'Upravo takvi ljudi, u čije smo obrazovanje mnogo uložili, mogu dati najveći doprinos razvoju svake naše regije, ali i cijele zemlje', kaže Skoko.
Navodi i kako procjene Svjetske banke govore da migracijska stopa visokoobrazovanih građana u Hrvatskoj iznosi nevjerojatnih 29,4 posto. Svoje tvrdnje potkrepljuje i činjenicom da je Facebook stranica 'Mladi napustimo Hrvatsku' u samo dva mjeseca okupila 50.000 podupiratelja. Primjera radi, Facebook stranici hrvatske Vlade trebalo je godinu dana da bi skupila tolik broj 'lajkova'.
Cijeli članak pročitajte OVDJE.