Unatoč tome što vladajući zasad nemaju osiguranu dvotrećinsku većinu potrebnu za izglasavanje promjena Ustava, saborski Odbor za Ustav, poslovnik i politički sustav većinom glasova pokrenuo je danas proceduru ustavnih promjena kojima bi se ukinula zastara za teška ubojstva počinjena iz političkih pobuda. Glasovanju u kojem je vladajuća većina bila za pokretanje promjena, HDZ-ov Vladimir Šeks protiv, a Laburist Dragutin Lesar suzdržan, prethodila je dvoipolsatna rasprava, koja je već na početku bila na rubu incidenta
Već na početku same sjednice HDZ-ov Vladimir Šeks kazao je da njegova stranka ustavne promjene neće podržati dok se ne izmijeni tzv. lex Perković, a suzdržan je bio Dragutin Lesar iz Hrvatskih laburista koji je premijeru Zoranu Milanoviću zamjerio izjavu da svi koji se protive ustavnim promjenama štite kriminalce i ubojice.
'U Hrvatskoj je stvorena situacija da se čini kako svi oni koji nisu za ustavne promjene čine kazneno djelo štićenja ubojica. S obzirom na takve okolnosti i ozbiljne prijetnje, smatram da bi Hrvatski sabor trebao otkloniti svaku sumnju u ponašanje svojih zastupnika i raspisati referendum, kako bi se izbjegle optužbe da su ustavne promjene uspjele ili neuspjele iz politikantskih razloga zastupnika', poručio je Lesar na sjednici Odbora za Ustav.
Založio se Lesar da se izmjenama Ustava regulira i referendumsko odlučivanje građana, no vladajuća većina to je odbila. 'Pred ovim je Saborom jedna inicijativa o dopuni Ustava, Vlada je rekla da je prikupljeno dovoljno potpisa, a gdje je ta inicijativa? Zašto nije pred nama na Odboru? Ja se ne moram slagati s tom inicijativom, ali moram štititi njihova ustavna prava. Ili da se odbije ili da se raspiše referendum, trećeg nema', rekao je Lesar, aludirajući na inicijativu 'U ime obitelji'.
Kao dodatan argument zbog kojeg neće podržati izmjene Ustava je uzeo i pitanje pravednosti. 'Pravda i želja za pravdom je nešto što nas uvijek mora rukovoditi. Ja bih sada postavio pitanje - što s kaznenim djelom kada pojedinac 15 puta siluje djecu? To odlazi u zastaru, po našim stavovima to je lakše kazneno djelo, toliko o tome da se brinemo za pravo i pravednost', rekao je Lesar.
No napetost je na sjednici porasla nakon što se za riječ javio SDSS-ov Milorad Pupovac. 'Sva sreća da se odustalo od formulacije političkog ubojstva jer bi se moglo doći u opasnost da se ubojstvo makedonskog vojnika JNA 1990. u Splitu karakterizira kao političko ubojstvo koje je organizirao pokret u nastajanju', rekao je Pupovac i izazvao žestoku reakciju HDZ-ovca Šeksa.
'Ovo je teška insinuacija. Rekli ste da je za ubojstvo vojnika JNA u Splitu kriv pokret za stvaranje Hrvatske. Time ste rekli da je HDZ kriv za to jer je HDZ tada stvarao državu. To je ubojstvo, gospodine Pupovac, sankcionirano. Hrvatska se država ispričala Makedoniji. Ja sam osobno bio u Makedoniji u ime predsjednika. Da je to zločin koji je učinio HDZ, bezočna je kleveta, kao što je bezočna kleveta s vašom poznatom patetikom da je oduzimanje kuća i stanova bilo rezultat jednog zločinačkog režima. To su klevetničke laži koje ste jednom upotrijebili kada ste rekli da je u Hrvatskoj prekršteno 13.000 srpske djece', reagirao je Šeks, dodavši kako je nedopustivo vlast iz devedesetih proglašavati zločinačkim režimom.
Replicirao je i Pupovac, poručivši Šeksu da ga je krivo shvatio. 'Vi s diskvalifikacijama tipičnim za vas meni nastojite pripisati namjeru da klevećem i insinuiram, nastojite mi staviti u usta da govorim nešto što nisam rekao. Vi ste, gospodine Šeks, rekli da je HDZ odgovoran za to, meni to pripisujete, ja to nisam rekao. Samo sam kazao da korištenje termina politički motiviranog ubojstva dovodi da se ubojstvo u svakoj okolnosti može dovesti u taj kontekst. Tko ga je ubio i koje je stavove imao, ja o tome nisam govorio, ali sam rekao da postoji opasnost da se dovede u vezu s tada dominantnim pokretom, a to je tada bio HDZ', rekao je Pupovac, dodavši da SDSS ne bi bio u koaliciji s HDZ-om osam godina da misli da se radi o zločinačkom režimu.
Šeks je kasnije u raspravi upozorio i da se promjenama Ustava po prvi puta pristupa bez šire javne i stručne rasprave, ali i ukazao na slična pitanja koja su mučila Lesara. Naime, zanimalo ga je zašto se zastara ne bi ukinula i za druga teška kaznena djela poput silovanja, nečovječnog postupanja, teških tjelesnih ozljeda.
Na pitanja koja su ga mučila 'odgovorio' je SDP-ov Marin Jurjević.
'HDZ je napravio sve da se ne razgovara sa stručnih nego s ideoloških stajališta. Dugo sam zastupnik, a i vi, i svašta sam vidio, ali ovakve harange i ideološkog juriša nisam vidio. Osnovni cilj je ideološki diskvalificirati vladajuću stranku', rekao je Jurjević.
Donekle su se sa Šeksovim razmišljanjem složili i vanjski članovi Odbora za Ustav, koji smatraju da se promjenama Ustava ne bi trebalo pristupati olako i iz dnevnopolitičkih razloga.
'Svjedoci smo zadnjih nekoliko godina da sve više zakona ide na konzultiranje s javnosti, a ova promjena ne da nije išla, nego je dogovarana u kuloarima vladajućih. Vidjeli smo da ima još prostora za promjenu Ustava, zašto vladajući nisu išli na cijeli paket ustavnopravnih promjena. Želim vjerovati da je ovo samo iznimka. Trebat će još puno vladajućih da nas uvjere da ovo nije puki igrokaz i pokazivanje mišića. Ja ne vjerujem i ne znam hoće li ovo dovesti do ispunjavanja naših obveza, a to su izručenja', kazao je Dragan Zelić iz GONG-a.
Da bi političari ozbiljnije trebali shvatiti Ustav, upozorila je i profesorica ustavnog prava u Rijeci Sanja Barić
'Nakon svih rasprava ne mogu se oteti dojmu da ustavne izmjene imaju izvorište u jednom slučaju. Nije riječ o tome da netko ne želi ukinuti zastaru, nego je riječ o odnosu prema Ustavu. Ako se doista kreće u ustavne promjene, a ja sam protiv njih, iako je to politička odluka, neka se onda konkretno proširi i promijeni sve što treba. Svi bismo mi da nam bude dobro', rekla je Barić
Na kraju su vladajući ipak uspjeli pokrenuti proceduru promjena Ustava, no upitno je hoće li ga doista i uspjeti izmijeniti, s obzirom da im za završni čin ipak treba dvotrećinska podrška u Saboru, odnosno i glasovi oporbe.
