'Nigdje se u EU pauza ne plaća. Isto tako u Europi se godišnji odmor broji na tjedne, a ne na dane. A dobro znamo da tjedan ne završava u petak. Ne tražimo ovo kako bismo zakinuli radnike. Pa ja sam dijete radnika! Borimo se protiv neradnika', tim je riječima član HUP-a Ivan Miloloža potvrdio da će se poslodavci u pregovorima o izmjenama Zakona o radu i dalje boriti za to da se u godišnji odmor uključi subota i nedjelja te praznici i blagdani. No ako se pita saborske zastupnike, stav je jedinstven - 'to ne bu išlo'
'To je neprihvatljivo. Prije svega, naša je odgovornost da brinemo o radnicima i radničkim pravima. Subote i nedjelje ne mogu ući u godišnji. Svatko može dati određeni prijedlog i možda se mogu razumjeti i motivi, ali ovo je neprihvatljivo', prokomentirao je ideju poslodavaca predsjednik SDP-ovog Kluba zastupnika Igor Dragovan
U mišljenju da zahtjev HUP-a ne bi trebao proći s SDP-ovcem, složili su se i u oporbi.
'To nema nigdje u svijetu i ne bi trebalo biti u Hrvatskoj. Radnici trebaju biti zaštićeni i to treba biti osnova. Mislim da to nije korektno prema radnicima', kratko je kazao HDZ-ov Ante Kulušić
S obzirom na to da je prijedlog stigao od HUP-a, iznenađen nije bio HSS-ov predsjednik Branko Hrg, koji smatra da zahtjev poslodavaca nije realan.
'Mislim da se u tom dijelu godišnjih odmora treba malo reducirati neke stvari, primjerice javnu službu koja ima malo i previše godišnjih odmora, ali se mora utvrditi donja granica. No ne može se neradni dan stavljati u radni ili godišnji odmor, jer bi to značilo da može čovjek i nedjeljom raditi, a da mu se ne treba ništa platiti', kazao je Hrg.
Takav prijedlog, smatra pak HDSSB-ov Boro Grubišić, može se prihvatiti samo ako se poveća ukupan broj dozvoljenih dana godišnjeg odmora.
'Koliko znam, u Hrvatskoj se jamči 21 radni dan, no neka onda bude 24 ili 25 uključujući subote i nedjelje. Možemo i tako. No čini mi se da bi poslodavci najradije da nema godišnjeg i da radimo kao Japanci. Najbolje da primijenimo onu komunističku devizu – Druže Tito, samo piši, radit ćemo i po kiši!', kazao je Grubišić
Za Nikolu Vuljanića iz Hrvatskih laburista takav prijedlog vraća nas na neke stvari za koje su se radnici odavno izborili.
'Mislio sam da smo se to dogovorili negdje krajem 19. stoljeća i neki ljudi su u Chicagu poginuli na 1. maj zbog toga. To nije predmet zakonodavstva, nego civilizacijske razine. Ako HUP misli da civilizacijsku razinu treba mijenjati i vratiti se u robovlasništvo, neka to stave kao zakonski prijedlog. To je suludo i izvan kategorije zdravog razuma', zaključio je Vuljanić.
