Zakonu o suzbijanju diskriminacije, Zakonu o ravnopravnosti spolova te Zakonu o zaštiti od nasilja u obitelji uskoro bi se trebao pridružiti novi Kazneni zakon koji bi dodatno trebao ojačati zaštitu žena u društvu, a možda i poboljšati njihov položaj.

Kako je pojasnila Ksenija Turković, voditeljica radne skupine koja izrađuje novi Kazneni zakon, u njemu za poboljšanje položaja žena nije uvedeno samo jedno kazneno djelo ili više njih, nego je cijeli zakon prilagođen zaštiti žena.

'Jedna od novina je i institut nužne obrane koji smo izuzetno osuvremenili. Naime, ako dođe do prekoračenja nužne obrane iz jake prepasti, postoji mogućnost da se to neće smatrati kaznenim djelom. Dosad smo imali slučajeve da se to smatralo kaznenim djelom, ali se nisu izricale kazne', rekla je Turković

Turković je pojasnila da se proširuje i asortiman zaštitnih mjera bilo prema počinitelju, bilo prema žrtvi, koje su se dosad izricale samo uz uvjetnu osudu. Sada se zaštitne mjere mogu izreći uz bilo koju sankciju, pa i nakon izdržavanja kazne.

Kao nova kaznena djela uvode se uhođenje, prisiljavanje na brak te sakaćenje ženskih spolnih organa, a razmišlja se i o kažnjavanju reklamiranja prostitucije te kažnjavanju klijenata.

No iako su svi sudionici rasprave pohvalili nove izmjene zakona, predsjednica saborskog Odbora za ravnopravnost spolova Gordana Sobol upozorila je da je najveći problem primjena.

'Susrećemo se s nečim što se zove neprimjenjivost. Koji put mi se čini da samo imamo skup lijepih želja. Hrvatske zakone ne prate dovoljna financija sredstva, kao npr. kod psihosocijalnih tretmana koje suci ne žele izricati kao mjeru jer stručnjaci koji bi trebali provoditi taj tretman nemaju potpisane ugovore s HZZO-om', rekla je Sobol.

Kritike na primjenu postojećih zakona imala je i pravobraniteljica za ravnopravnost spolova Gordana Lukač Koritnik. 'Svi apeliraju na primjenu zakona, ali ništa se ne radi, dok se u odnosu na neke druge pojave, poput korupcije ili zabrane pušenja, stvari ipak kontroliraju', poručila je Lukač Koritnik.

Osvrnula se pritom i na situaciju na tržištu rada, gdje je velik problem ne samo previše radnica prijavljenih na određeno vrijeme, već i neisplata plaća i doprinosa te diskriminacijska pitanja s kojima se žene susreću prilikom zapošljavanja.

'Kada upozorite poslodavce da krše prava, više se nitko ni ne suprotstavlja, niti išta kaže. To je nepojmljivo za mene. Govorimo o totalnom ignoriranju sindikata, radništva i institucija', kaže Lukač Koritnik.

Žene čine 54 posto nezaposlenih, odnosno više od 180.000 žena u Hrvatskoj ne može pronaći posao. Najmanje 35.000 žena radi bez plaće, najmanje 80.000 žena radi na crno, a 90 posto svih novozaposlenih žena u 2010. godini radilo je temeljem ugovora o radu na određeno vrijeme. To su crne brojke koje je iznijela Božica Žilić iz Ženske sekcije SSSH.

Podsjetila je pritom na istraživanje koje je pokazalo da je 40 posto žena na minimalcu te da čak 43 posto nema nijedno dijete jer ih poslodavac nerijetko obavezuje da ne ostanu trudne ako misle raditi.

Što hoće Hrvatska - radnice ili robinje?', zapitala je Žilić.

CESI i B.a.b.e. podržale ženske sindikalne grupe

Trinaest zahtjeva koje su iznijele ženske sindikalne grupe poduprle su i feminističke organizacije CESI i B.a.b.e.

'Tražimo od Vlade Republike Hrvatske ispunjenje sindikalnih zahtjeva i očuvanje postojećih ženskih radnih mjesta te stvaranje uvjeta za dostojan, siguran i pravedno plaćen rad. Podsjećamo Vladu na Ustav Republike Hrvatske koji kaže da su najviše društvene vrednote ravnopravnost spolova i socijalna pravda. Krajnje je vrijeme da se te vrednote ugrade u svakodnevni život žena u Hrvatskoj', stoji u priopćenju udruga.