Učenici osnovnih škola stečena znanja iz jednog područja ili predmeta teško povezuju i koriste u drugim predmetima i područjima. To su pokazali rezultati testiranja učenika četvrtih i osmih razreda osnovnih škola
U travnju ove godine, četvrtaši su pisali testove iz stranog jezika te matematike, hrvatskog jezika i prirode i društva, i na kraju test koji je povezivao sadržaje svih tih triju predmeta. I upravo na tome testu učenici su postigli najlošiji rezultat - odnosno prosječna riješenost testa na razini zemlje iznosila je 48,2 posto, piše Večernji list. Najbolji pojedinačni prosječni rezultat je iz prirode i društva (61,2), hrvatskog (57,2) te matematike (52,9).
U prosjeku najbolje rezultate iz svih predmeta odnosno testova imaju zagrebačke škole. Najbolje plasirana iz hrvatskog jezika je zagrebačka, a najlošije istarska škola, najbolji rezultat iz matematike postigli su četvrtaši međimurske, a najlošiji ličko-senjske osnovne škole.
Prvo mjesto iz prirode i društva drži opet zagrebačka škola, a posljednje, 844. međimurska. U Dubrovačko-neretvanskoj županiji je škola čiji su učenici u četvrtom razredu pokazali da najbolje od svojih vršnjaka stečena znanja iz jednog predmeta ili područja mogu primijeniti i u drugima. Iako je gotovo nevjerojatno, neki učenici nisu znali mjesec u kojem počinje zima, a ni koliko dana taj mjesec ima, nisu znali kojem stoljeću pripada 1724. godina, nisu znali na kartama iščitati kojoj visini pripada najtamnija smeđa boja...
I njihovi stariji kolege osmaši najslabije rezultate imali su tamo gdje su bili integrirani sadržaji fizike, biologije i kemije. Prosječan rezultat je 33,5, a najbolji prosjek je pojedinačno iz fizike - čak 54,7. Osmaši također više znanja imaju iz povijesti (49,7) nego iz geografije, a najbolji su u engleskom (58,4), što zabrinjava mnoge, budući da su rezultati iz hrvatskog značajno slabiji (45,4). I zagrebački osmaši u prosjeku imaju najbolje rezultate u zemlji.