Udruga Franak priopćenjem je reagirala na zadnje medijske istupe čelnika HNB-a o rizicima primjene novog Zakona o potrošačkom kreditiranju, ako se u kreditima kao referentne kamatne stope primjenjuju Euribor i Libor, kao i upozorenja o mogućim kaznama bankama, jer se radi o referentnim kamatnim stopama koje su na povijesno niskim razinama zbog čega se dužnici mogu naći u zoni neprimjerenog rizika.

"Prije svega, želimo istaknuti da je riječ o populističkom pristupu, spinovima i pokušaju nametanja mišljenja široj javnosti na osnovi iskrivljenih činjenica", navode iz Udruge Franak.

Pritom upozoravaju da kod plasiranja novih kredita problem nije u njihovu vezivanju uz referentne kamatne stope Euribor ili Libor, budući da je riječ o EU praksi.

Problem su, smatraju u Udruzi Franak, "ekstremno visoki fiksni dijelovi kamate kojima bi se trebali namiriti i ostali troškovi financiranja te bankarska marža, a koje za posljedicu mogu imati previsoke kamate u budućnosti, kada referentne kamatne stope više ne budu na ovako niskim razinama".

"HNB zagovara Nacionalnu referentnu stopu (NRS - prosječnu kamatu koju bankovni sektor plaća kako bi pribavio sredstva potrebna za kreditno poslovanje) kao bolje rješenje, što je svakako primjereniji rizik za klijente u budućnosti, ali uopće ne razmišlja u smjeru preuzimanja odgovornosti, tj. da bi oni kao centralna banka trebali taj isti NRS objavljivati i kontrolirati. HNB ne vidi problem u tome da NRS objavljuje Hrvatska udruga banaka (HUB), što dovodi u pitanje ne samo njezinu neovisnost, već i njezin legitimitet", ističu u priopćenju iz Udruge Franak.

Velikim problemom u Udruzi smatraju i što "HNB licemjerno i diskriminatorno iskazuje brigu oko formuliranja kamata samo za buduće kredite, dok za sve postojeće kredite istovremeno podržava primjenu iste formule za koju ističe da je riskantna".

Iz Udruge Franak također ističu kako su podržali izmjene Zakona o potrošakom kreditiranju isključivo kao prijelazno rješenje i administrativnu mjeru jer smatraju da ni Vlada, niti zakonodavac, a niti HNB nisu u stanju sustavno riješiti problem promjenjivosti kamatne stope.

Podsjećaju i da je Udruga u više navrata iznijela kritike na postojeće rješenje i zalagala se za to da se formula "marža + ibor odnosi na vrijednosti koje su bile važeće pri sklapanju ugovora, jer jedino je početna kamata bila sporazumno ugovorena između dužnika po kreditu i banke".

Do svih je idućih promjena kamata došlo isključivo jednostranom voljom banaka, bez mogućnosti utjecaja jedne ugovorne strane, što je protivno Zakonu o obveznim odnosima, a na što se oglušuju Vlada, zakonodavac i HNB kao regulator, smatraju u Udruzi Franak.

Posebno problematičnim smatraju način na koji su izmjene Zakona protumačene i primijenjene od strane banaka, uz blagoslov Ministarstva financija, što, drže, ponovno predstavlja kršenje načela Zakona o obveznim odnosima.