Obiteljska liječnica vozača koji se prije mjesec dana pod utjecajem droge autom zabio u drugi automobil kažnjena je s 5000 kuna, jer nije policiji prijavila izmijenjene okolnosti njegova zdravstvenog stanja. Liječnica je krivom proglašena po dvije osnove: jer je odbila dati dokumentaciju vozača i jer nije javila njegovo izmijenjeno zdravstveno stanje.

"Nezamisliva je brzina reakcije policijskih službenika te suda u procesuiranju i sankcioniranju liječnika u predmetnom slučaju, ali i nezainteresiranost i tromost istog aparata kad se određena kaznena i prekršajna djela svakodnevno i u tolikoj mjeri i obujmu čine protiv zdravstvenog radnika na uštrb pacijenta i zdravstvenog sustava u cjelini", poručuje Hrvatska udruga za medicinsko pravo u priopćenju.

Ocjenjuju da se zakonska norma odredbe članka 233. Zakona o sigurnosti prometa na cestama paušalno i potpuno krivo tumači i provodi od strane policije, ali i samog suda.

"Začuđuje nepoznavanje ili zanemarivanje istih tih tijela odredbi drugih relavantnih zakonskih akata, poglavito Zakona o liječništvu, Zakona o zdravstvenoj zaštiti, kao i Zakona o zaštiti prava pacijenata, koji su ovakvim postupanjem policije i suda apsolutno bile neprimjenjene i prekršene. Od instituta pretrage liječničke ordinacije koja se smije i može obaviti samo u određenim slučajevima i pod jasno utvrđenim okolnostima (sumnja u postojanje kaznenog dijela), kao i instituta liječničke tajne i zaštićenosti medicinske dokumentacije", naglašava udruga.

Nejasno je, ističu, kažnjavanje liječnika zbog neinformiranja, a prema pisanjima medija radi se o slučaju osobe koja je godinama evidentirana kao ovisnik, a koju činjenicu su nedvojbeno znali ili trebali već prije znati policijski službenici i bez posebnih specijalnih naknadnih tzv. dojava i obavijesti od strane kažnjenog liječnika.

"Strašno je kako se ovakvim evidentno kontinuitetom diskreditacije zdravstvenog radnika istog dovodi u stanje beznađa i straha pogavito od sustava i od tijela koji su ih prioritetno dužni štititi u obavljanju zdravstvene djelatnosti kao ustavne kategorije. S druge strane ne pružanjem temelja sigurnog rada kao i primjerenog matrijalnog statusa, sustav sve više udaljava zdravstvenog radnika od još uvijek isključivo samoprijegornog i entuzijastičkog obavljanja zdravstvene djelatnosti i pružanja zdravstvne skrbi", poručuje ta udruga.

Apeliraju stoga na cjelokupni sustav i nadležna tijela da "prestanu biti maćeha zdravstvenom radniku", te da mu kao nositelju ustavne kategorije konačno omogući siguran i zadovoljan rad na dobrobit svih pacijenata i građana.

"U predmetnom procesu ključnu ulogu moraju imati i nadležna strukovna udruženja, komore i profesionalne udruge koje se trebaju znati nositi s teretom samočuvanja vlastitih pozicija te potrebom zajedničkog djelovanja i izbjegavanja prozivanja i pozivanja odgovornosti ili prebacivanja krivnje na druge zdravstvene radnike radili oni na bolničkoj ili primarnoj razini ili u državnom ili privatnom sektoru", zaključuje Hrvatska udruga za medicinsko pravo.