izmjene zakona o socijali

Udruge upozoravaju Vladu: Hrvatskoj prijete tužbe gej parova

27.09.2017 u 19:35

Bionic
Reading

Proširenje kruga osoba koje mogu ostvariti status njegovatelja, dodatna prava za osobe s invaliditetom i povećana zaštita starijih osoba u pogledu njihove imovine neke su od značajnih promjena koje gura Ministarstvo za demografiju, obitelj, mlade i socijalnu politiku kroz predložene izmjene Zakona o socijalnoj skrbi. Najglasniji kritičari novog zakonskog rješenja zasad su udruge Kontra i Dugine obitelji

Ministrica Nada Murganić predložila je izmjene Zakona o socijalnoj skrbi u sklopu reforme sustava socijalne zaštite i obiteljske politike u skladu s prioritetima Vlade i Nacionalnog programa reformi za 2017. godinu. Javna rasprava otvorena je 15. rujna i traje do 15. listopada, a u nju se dosad uključilo svega nekoliko udruga i pojedinaca.

Predloženim zakonskim izmjenama, inače, predviđaju se rigoroznije provjere primatelja socijalne pomoći i jasnije definiranje obveze izrade individualnih planova promjene za korisnike; djelatnicima u sustavu socijalne skrbi, kao i njihovim (izvan)bračnim drugovima, životnim partnerima te srodnicima do drugog koljenja zabranjuje se sklapanje ugovora o otuđenju ili opterećenju imovine korisnika; uvodi se nova socijalna usluga obiteljske meditacije, a osobama s invaliditetom osigurava se nastavak korištenja prava na osobnu invalidninu i kada nađu posao. 

'Imate za ustaške i povlaštene mirovine, ali nikad nemate za civilne osobe s invaliditetom'

Podsjetimo, osobna invalidnina za osobu koja nema vlastiti prihod iznosi 1250 kuna mjesečno (250 posto osnovice). Građanin Damir Jelušić u sklopu javne rasprave na portalu e-Savjetovanja podsjeća da osnovica od 500 kuna nije mijenjana od 2008. godine te je 'manja čak i od onih u BiH i Srbiji'.

  • +7
Sabornica prazna za vrijeme rasprave o djeci s invaliditetom / Arhiva Izvor: Pixsell / Autor: Patrik Macek

'Imate za ustaške i povlaštene mirovine, imate za mirovine HVO-a, za plaće u javnim službama, za sve imate, samo nikad nemate za prava civilnih osoba s invaliditetom', piše Jelušić.

Neugodno iznenađeni LGBTIQ parovi i pojedinci koji imaju ili žele imati djecu

Najviše prijepora izazvao je, međutim, predloženi status njegovatelja bračnim i izvanbračnim drugovima, jer u nacrtu zakonskog prijedloga nije navedeno to da se isti status osigurava i istospolnim životnim parovima. Aktualna naknada za roditelja njegovatelja ili njegovatelja iznosi 2500 kuna mjesečno.

Udruga Dugine obitelji obavijestila je Ministarstvo da su njezini članovi - LGBTIQ parovi i pojedinci koji imaju djecu, žele imati djecu ili se samo žele informirati o izazovima i lijepim stranama planiranja obitelji - neugodno iznenađeni time što su iz prijedloga zakona izuzeti životni partneri kao mogući korisnici instituta njegovatelja.

'Nadamo se da je riječ o previdu, a ne o politici Vlade Republike Hrvatske čiji su predstavnici nekoliko puta javno rekli kako ne može doći do dokidanja prava životnih partnera/ica. Napominjemo da Zakon o životnom partnerstvu izravno nalaže da se ostali zakoni i prava koja iz njih proizlaze moraju jednako i nediskriminatorno primjenjivati i na životne partnere/ice', podsjeća udruga Dugine obitelji.

Ističu da diskriminatorna odredba mora biti promijenjena, inače se RH može susresti s tužbama parova koji su sklopili životno partnerstvo, te pozivaju Vladu da doradi predmetni zakon i proširi prava na sve obiteljske zajednice priznate hrvatskim pravnim okvirom. 

  • +61
Povorka ponosa Izvor: Pixsell / Autor: Marko Lukunic/PIXSELL

Reagirala je i lezbijska udruga Kontra, poručivši da takav postupak Ministarstva predstavlja diskriminaciju životnih i neformalnih životnih partnera u sustavu socijalne skrbi te ukazujući na zabrinjavajuću politiku Vlade koja je usmjerena na diskriminaciju, odnosno dokidanje prava istospolnih parova.

U javnoj raspravi Kontra ističe da životni partneri koji uživaju obiteljski život, baš kao i izvanbračni i bračni životni partneri, imaju pravo na zaštitu svog obiteljskog života i zaštitu od nepovoljnijeg postupanja i u sustavu socijalne skrbi. U obimnoj argumentaciji svog zahtjeva da se status njegovatelja prizna i životnim partnerima i neformalnim životnim partnerima, Kontra se između ostalog poziva na Lisabonski ugovor, Europsku konvenciju za zaštitu ljudskih prava, rezoluciju Europskog parlamenta te praksu Europskog suda za ljudska prava.

U Kontri tvrde da je uskraćivanje zajamčenih prava iz Zakona o životnom partnerstvu sustavna politika Vlade, s obzirom na to da su životni partneri s izvanbračnim partnerima izostavljeni iz odredbi posebnih poreznih zakona s kraja 2016., a životni partneri isključeni su i iz drugih prijedloga zakona koji se tiču zaštite obiteljskog života, poput zakona koji se tiču zaštite od nasilja u obitelji.