GRAD KOJI ŽIVI I UMIRE OD LUKE

Ugljena prašina guši i truje Pločane, a oni se ne bune

11.07.2011 u 08:18

Bionic
Reading

Stanovnici Ploča za vrijeme vjetrovitih dana guše se u ugljenoj prašini iz Luke Ploče, koja dolazi s višemetarskih hrpa ugljena antracita neadekvatno uskladištenih - na otvorenome. Pločani, koji se još nisu oporavili od azbestoze, strahuju da će ih zdravlja u skoroj budućnosti koštati rudarska bolest antrakoza

U pločanskoj luci pretovaruju se četiri vrste ugljena koji se uvozi iz Italije i drugih zemalja, da bi se potom iz Ploča distribuirao dalje, najčešće prema Splitu te Bosni i Hercegovini, kamo se dalje prevozi kamionima i željeznicom. Stručnjaci upozoravaju da bi se ugljen trebao držati na gomilama visine do 90 centimetara, no on u pločanskoj luci stoji u hrpama koje su visoke i do 15 metara.

Što su pneumokonioze?

Pneumokonioze su bolesti plućnog parenhima koje karakterizira tkivna reakcija na taloženje aerosola čvrstih anorganskih čestica; svrstavamo ih u plućne bolesti nastale djelovanjem vanjskih uzročnika. Sama riječ pneumokonioza znači 'prašina u plućima'. To su najčešće profesionalne bolesti, koje uzrokuje dugotrajno i neprekidno udisanje različitih vrsta čestica prašine. Azbestoza, silikoza i antrakoza najčešće su pneumokonioze. Riječ je o bolestima čije posljedice mogu biti fatalne za ljudski život.

Najveći problem stvara antracit, koji najčešće i dolazi u luku Ploče. Antracit je najtvrđa vrsta ugljena i ima najviše ugljika. Sadržaj ugljika u antracitu se kreće od 92-98 posto, što mu daje izuzetno visoku energetsku vrijednost (26-33 MJ/kg). Izgaranjem nastaju vrlo visoke temperature te ga nije moguće koristiti u kućanstvima, ali je kao takav idealno gorivo za visoke peći u proizvodnji čelika i za rotacione peći u proizvodnji cementa, stoga ga često koriste cementare na području Dalmacije i bosanskohercegovačke željezare i čeličane.

Kako je tportalu rekao jedan vlasnik brodića u pločanskoj luci, svakodnevno se može vidjeti kako se taj ugljen sam zapali i gori te užasno smrdi. Radnici u luci ga polijevaju vodom, posebno kada se tovari, no ljetne temperature ga brzo isuše i, kada ostane suh, zbog visoke kvalitete često dolazi do samozapaljenja i dima. 'No, problem je kada zapuše vjetar s mora i podigne prašinu s antracita, ugljeni oblaci bukvalno prekriju grad', kaže naš sugovornik.

Pločani su, priča nam dalje, odavno odustali od sušenja rublja na balkonima, suši se unutar kuća i stanova. Posebno su u teškom položaju stanovnici u zgradama na rivi, nasuprot luke, koji se žale na respiratorne probleme. Koliko je situacija alarmantna, govori slučaj čovjeka koji je prošli tjedan završio na hitnoj, gdje su mu u oku pronašli čestice antracita.

Naš sugovornik, iako i sam svaki tjedan čisti brod na kojem se skupi i po tri prsta crne prašine koja je dosadila svakom Pločaninu, želi ostati anoniman. Strahuje od zatvaranja Luke jer, kako tvrdi: 'Ako zatvore luku mogu zatvoriti čitav grad, budući da nas ta luka hrani.'

Oni građani koji ne smatraju da moraju žrtvovati svoje zdravlje zbog Luke Ploče, koja uporno ne želi uložiti dio svoje dobiti u ekološki prihvatljivo skladište opasnog antracita, prije par godina podnijeli su anonimnu kaznenu prijavu protiv tog zagađivača Državnom odvjetništvu u Metkoviću. Na temelju prijave zatraženo je ispitivanje ukupne taložne tvari na širemu području luke i grada Ploča. No, Zavod za javno zdravstvo Splitsko – dalmatinske županije svojim saznanjima opalio je pljusku svim građanima koji trpe zagađenje. Naime, na temelju jednogodišnjeg ispitivanja zraka na sedam lokacija Zavod je ustvrdio da je zrak na području Ploča tek neznatno onečišćen i spada u prvu kategoriju kakvoće?!

Kao da im azbest nije bio dovoljan!

Prema evidenciji društva Žrtve azbesta iz Ploča, najmanje 300 Neretvana je umro od posljedica azbestoze. Sad strahuju da njih i njihovu djecu života mogla stajati nova sirovina iz pločanske Luke – antracit, odnosno rudarska bolest – antrakoza!

Tek je mjerenje koje je provela tvrtka ANT d.o.o. pokazalo da količine taložnih tvari prelaze dopuštene vrijednosti. U pločanskom zraku je, naime, otkriveno devet puta više nikla nego što je to normalno. Usprkos tim rezultatima, iskrcaj i utovar antracita u Luci Ploče nastavljen je kao da je sve u najboljem redu.

'Postoji povećani rizik u osjetljivijih osoba za razvoj fibroze (stvaranje ožiljaka na plućima), odnosno antrakoze, bolesti respiratornog sustava koja nastaje udisanjem ugljene prašine. Taj rizik nije moguće procijeniti bez kvalitetnog mjerenja izloženosti stanovništva opasnim kemijskim tvarima, kao što su nikal i silicij', kazao nam je doktor Davor Plavec, pomoćnik ravnatelja bolnice Srebrnjak za kontrolu kvalitete zdravstvene zaštite i nadzor.

Doktor Plavec ističe da uvijek postoji posebno osjetljiva populacija koja tijekom manje i kraće izloženosti razvija simptome bolesti. Upozorio je da su nadležne službe zbog zdravstvenog rizika i mogućeg kroničnog utjecaja dužne su provesti analizu kakvoće zraka u Pločama i bližoj okolici te reagirati na temelju dobivenih rezultata.

Ploče imaju ozbiljan ekološki i zdravstveni problem, na koji svakodnevno upozoravaju Zeleni i Eko udruge, ali kapital kojeg donosi Luka veći je od oblaka prašine koji je prekrio grad i tu završavaju sve priče ovog lučkog grada koji je već odavno utonuo u svoje crnilo.