Službeno je 12 osoba ubijeno, a 232 ranjeno u sukobima oko koptske crkve u četvrti Imbaba koju su muslimani napali u subotu pod optužbom da su kopti zatočili kršćanku preobraćenu na islam.

'Egipatsko ministarstvo unutarnjih poslova uhitilo je mozak nasilja između muslimana i kršćana u Imbabi', službeno je priopćeno bez navođenja imena uhićenika.Tisuću egipatskih kopta u utorak je, treći dan zaredom, nastavilo prosvjedno sjedenje pred zgradom državne televizije nezadovoljno 'popustljivošću' egipatskih vlasti.

Prijelazna vlada obećala je svim pravnim sredstvima spriječiti nove sukobe. Ministarstvo pravosuđa najavilo je odmah primijeniti zakone kojima se kažnjavaju napadi na svetišta, a predviđaju i smrtnu kaznu. Vojska je najavila da će uhićene zbog nasilja izvesti pred vojne sudove.

Izgred u četvrti Imbaba zadnji je u nizu napada na koptske crkve koja planira organizirati sinodu o rastućoj ulozi salafista. Kopti, egipatski kršćani čine 10 posto stanovnika Egipta i smatra se da ih je između osam i deset milijuna. Njihov odnos s muslimanima imao je uspone i padove, no stoljećima ih se toleriralo, iako su često bili smatrani građanima druog reda, piše agencija AFP u dvama zasebnima tesktovima.

U nekim su razdobljima uspijevali sudjelovati u vlasti i modernizaciji zemlje. Tako je Paša Butros-Gali, djed bivšeg glavnog tajnika UN-a Butrosa Butrosa-Galija bio premijer. Predsjednik Džamal Abdel Naser udaljio je kopte od vlasti, no štitio ih je i napada na njih u njegovo doba nije bilo.

Muslimansku braću koju je Naser bio strpao u zatvor, oslobodio je njegov nasljednik Anvar el Sadat kako bi se njima koristio kao štitom od utjecaja ljevice. No Braća su napadala kopte koji su im postali dežurni krivac, napose nakon izraelsko-egipatskog sporazuma u Camp Davidu. Kopti su tada ubijani u svrhu destabiliziranja Egipta.

Sličan scenarij dogodio se 90-ih za vladavine Mubaraka kada su međuvjerski sukobi postali sredstvo u borbi protiv režima, piše AFP i poseban tekst posvećuje salafistima za koje kaže da su bili apolitična većina u višedesetljnoj vladavini predsjednika Mubaraka.

Pod pritiskom ulice i salafisti su nakon Mubarakova pada počeli osnivati političke stranke, a sada jačanje njihova utjecaja zabrinjava i muslimane jer salafisti tvrde da većina muslimana prakticira korumpiran oblik islama, a ne vjeru iz Prorokova doba.

Bivši Mubarakov režim odbacivao je vjersku praksu salafista, napose pokrivanje žena, a oštro se obračunao s njima nakon napada na koptsku crkvu u Aleksandriji na Novu godinu u kojoj je 21 osoba poginula.

Salafističkom ideologijom nadahnjivao se i Osama bin Laden, no brojni klerici salafista protive se nasilju. S druge strane oni odbacuju demokraciju jer je uvezena sa Zapada.

Egipatski salafisti tvrde da ni kršćani ni drugi muslimani nemaju razloga od njih strahovati, a ni neki stručnjaci ne smatraju ih opasnima. 'Sudjelovanje salafista u raspravi o društvu bilo bi poučno' i moglo bi pridonijeti ublažavanju njihove ideologije, drži Dia Rahuan iz Centra za političke i strateške studije Al Ahram.