Lideri nove stranke Rusima su dobro poznata lica: bivši premijer Mihail Kasjanov i Boris Nemcov, vicepremijer za vladavine Borisa Jeljcina. Tu je i Vladimir Rižkov, zastupnik u Dumi od 1993. do 2007. godine.

Riječ je mahom o marginaliziranim oporbenim političarima koji su posljednjih godina djelovali na ulici jer im je pristup u mnoge ruske medije – prvenstveno na televiziju – onemogućen. Prema aktualnoj vlasti nastupaju vrlo grubo i beskompromisno, tvrdeći da je cjelokupni parlamentarni sastav, uključujući Komunističku partiju i radikale Vladimira Žirinovskog, umjetan i da njime upravlja Putinov režim te stoga ne predstavlja realnu oporbu za vladajuću Ujedinjenu Rusiju.

Akcije izvanparlamentarne demokratske opozicije privlače znatnu pažnju na Zapadu, ali u samoj Rusiji njihove akcije dolazi bodriti tek nekoliko stotina, eventualno pokoja tisuća ljudi.

Boris Nemcov kao ciljeve nove stranke postavlja rušenje aktualnog režima demokratskim putem, ‘duboku političku reformu, stvaranje narodne vlasti, borbu s kriminalom i europske životne standarde za građane Rusije’. Nemcov 90-ih se isticao kao ambiciozni i hrabri antikomunistički reformator, ali i trn u oku razgoropađenih oligarha poput Borisa Berezovskog, kojeg je navodno spriječio da u kaosu ruske pretvorbe preuzme Gazprom. No, nakon velike financijske krize i ostavke koju mu je Jeljcin isporučio 1998. godine, politička karijera krenula mu je nizbrdo.

Mihail Kasjanov bio je premijer od 2000. do 2004. godine, kada ga Vladimir Putin smijenio. Ubrzo je postao jedan od predvodnika ‘ulične opozicije’ optužujući Putina da je, umjesto demokratske trodiobe vlasti, uspostavio tzv. vertikalu vlasti kao temelj novog, autoritarnog poretka.

A gdje je Gari?
Poznavatelji prilika u ruskoj oporbi primjećuju da u novonastaloj partiji nema dugogodišnjeg Nemcovljevog i Kasjanovljevog saveznika u oporbenim građanskim pokretima poput Solidarnosti, Garija Kasparova. Šahovski velikan, čini se, želi biti aktivist koji okuplja ljude za građansku akciju i neposluh, a ne političar. Tvrdi da danas Kremlj kontrolira cjelokupni izborni proces te da će se za formiranje stranke vjerojatno trebati ići u pregovore s vlasti. A on je, tvrdi, protiv takvih kompromisa.

Politolog Vladimir Geljman izjavio je u intervjuu za Radio Svoboda da ne očekuje da će Ministarstvo pravosuđa dozvoliti Partiji narodne slobode da se natječe na izborima za Dumu i predsjednika. Kada bi im bila dozvoljena registracija, Geljman drži da bi dugo čekani, ujedinjeni demokrati - usprkos medijskoj cenzuri i inim sabotažama - mogli prijeći izborni prag za Dumu od pet posto. No, premda su Kasjanov i Nemcov, između ostalog, godinama držali vrhove top lista ženama najprivlačnijih muškaraca u ruskoj politici, Geljman smatra da demokratskim pokretima nasušno fali novih lica jer današnji vođe asociraju birače na 90-e godine. A to je u Rusiji bilo vrijeme otimačine, društvenog kaosa i strašne prevare, uslijed koje je oko dvije trećine stanovništva završilo u siromaštvu.