No zbog veoma snažnih gospodarskih veza tih dviju zemalja, Rusija raspolaže stanovitim mogućnostima da utječe na ukrajinsku politiku.

Moskva je najveći trgovački partner Ukrajine, koja gotovo potpuno ovisi o Rusiji zbog njezinih energetskih izvora (Kijev je prošlog mjeseca bio dužan Rusiji 2,7 milijarda dolara za plin), a gotovo četvrtina ukrajinske vanjske trgovine se odnosi na Rusiju.

'Rusija je zbunjena jer nije očekivala tako brz odlazak Janukoviča. Moskva sada napeto isčekuje, budući da oni koje je do jučer nazivala banditima danas sjede u novoj vladi', istaknuo je Aleksandr Konovalov iz Instituta za strateška istraživanja.

Tek u ponedjeljak, dva dana nakon pada predsjednika Viktora Janukoviča, ruske vlasti su oštro reagirale putem premijera Dmitrija Medvedeva koji je ocijenio da legitimnost ukrajinskih tijela vlasti potiče 'ozbiljne sumnje'.

'Iskreno govoreći, danas nemamo s kime razgovarati (...) Ako ljude koji se šeću Kijevom u crnim maskama i s kalašnjikovima smatramo vladom, bit će nam teško surađivati s takvom vladom', dodao je neuobičajeno oštrim tonom.

Medvedev nije bio jasan u vezi s valjanošću ugovora o prodaji plina potpisanog u studenome kojim je predviđena povlaštena cijena ruskog plina za Ukrajinu.

Prije njega ruski ministar gospodarstva Aleksej Uljukajev zaprijetio je da će Rusija povećati carinu na robu iz Ukrajine ako Kijev potpiše ugovor o pridruživanju s EU-om.

'Poručujemo Ukrajini: dakako, imate pravo izabrati svoj put (...) Ali u tom slučaju morat ćemo povećati carinu na uvoz', rekao je Uljukajev za njemački poslovni dnevnik Handelsblatt u svezi s ugovorom o pridruživanju EU-u koji Kijev planira potpisati.

Glavna posljedica promjene vlasti u Kijevu bit će svakako potpisivanje ugovora s EU-om i odustajanje od ugovora o približavanju s Rusijom koji je potpisao svrgnuti predsjednik Janukovič.

Privremeni ukrajinski predsjednik Oleksandr Turčinov rekao je da je europska integracija 'prioritet' za Ukrajinu i pozvao je u nedjelju Moskvu da poštuje 'europski izbor' Ukrajine. 'Spremni smo na dijalog s Rusijom jačanjem naših veza na ravnopravnoj osnovi', dodao je.

Upravo su odustajanje od potpisivanja ugovora s EU-om u zadnji čas u studenome i zaokret prema Rusiji potaknuli krizu, a na kraju i pad predsjednika Janukoviča.

U ponedjeljak je privremeni ukrajinski ministar financija Jurij Kolobov izvijestio da je 'od zapadnih partnera (Ukrajine) zatražio da organiziraju veliku međunarodnu donatorsku konferenciju' budući da Ukrajini, po njegovoj ocjeni, treba 35 milijarda dolara pomoći za 2014./2015.

Kolobov uopće nije spomenuo pomoć koju je Moskva obećala Janukoviču - zajam vrijedan 15 milijarda dolara i znatno smanjenje cijene plina - dajući do znanja da ona više nije aktualna ili se jednostavno ne dovodi u pitanje.

Rusija ima razloga za zabrinutost i na vojnom polju: s jedne strane zbog eventualne spremnosti Ukrajine da zatraži članstvo u NATO-u a s druge zbog eventualnog preispitivanja statusa baze Sevastopolj na Krimu, gdje je ruska Crnomorska flota, koja Rusiji omogućuje izravan pristup Sredozemnome moru.

'Rusija će možda i dalje slati gospodarsku pomoć Kijevu ali će to ovisiti o poštovanju ugovora o Crnomorskoj floti, o tome hoće li pregovarati s NATO-om i poštovati prava ruskog stanovništva u Ukrajini', ocjenjuje Fjodor Lukjanov, analitičar u časopisu Rusija u svjetskoj politici.

Naposljetku, nove prilike u Ukrajini, 'bratskoj zemlji' kako je naziva Putin, znači kraj ambicije ruskog predsjednika da stvori gospodarski savez zemalja bivšeg SSSR-a koji će moći konkurirati ne samo EU-u nego i SAD-u i Kini.

Taj plan - jedan od glavnih ciljeva Putinove četrnaestogodišnje vlasti, po ocjeni mnogih promatrača - izgubio bi svoj smisao bez Ukrajine, zemlje sa 46 milijuna stanovnika i sa snažnim poljodjelskim i industrijskim potencijalom.