Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski, međutim, odbio je potpisati bilo kakav dogovor bez sigurnosnih jamstava, istaknuvši da njegova zemlja nije na prodaju. ‘Ne mogu rasprodati Ukrajinu’, rekao je nedavno u obraćanju medijima, naglasivši da su SAD do sada donirali oko 69,2 milijarde dolara vojne pomoći – znatno manje od 500 milijardi koliko sada traži Trump.

Neiskorišteno bogatstvo u srcu Ukrajine

Središte priče nalazi se u regiji Kirovohrad, oko 350 kilometara južno od Kijeva, gdje krije jedno od najperspektivnijih nalazišta litija u Europi. Prema procjenama, Ukrajina raspolaže s oko 500.000 tona ovog vrijednog metala, što je čini jednom od ključnih država za opskrbu sirovinama potrebnim za globalnu zelenu tranziciju.

Plan za rudnik u Liodianeu predviđa središnje rudarsko okno s nizom bočnih tunela i dnevnu eksploataciju od 4.300 tona rude. Tvrtka UkrLithiumMining dobila je 2017. godine 20-godišnju koncesiju za istraživanje i eksploataciju, plativši državi pet milijuna dolara. Međutim, zbog rata i nesigurnosti, rudnik još nije u funkciji, piše Guardian.

Danas, umjesto radnika i rudarske opreme, na terenu se mogu pronaći tek stari sovjetski kamion u kojem živi zaštitar i povremeno divlje svinje ili vukovi koji prolaze napuštenim selom.

Trumpov zahtjev – ‘mafijaški imperijalizam’?

Trumpov zahtjev da SAD preuzme kontrolu nad ukrajinskim rudnim bogatstvima izazvao je niz burnih reakcija. Analitičari su potez nazvali ‘mafijaškim imperijalizmom’, uspoređujući ga s kolonijalnim ugovorima iz 18. stoljeća kada su europske sile dijelile Afriku bez pristanka lokalnog stanovništva.

Ekonomist Volodimir Landa iz kijevskog Centra za ekonomsku strategiju istaknuo je da ovaj američki zahtjev izgleda kao da je Ukrajina izgubila rat i sada plaća ratne reparacije.

‘Vrijednost ukupnih ukrajinskih rudnih rezervi procjenjuje se na 14,8 bilijuna dolara. Osim litija, tu su titan, uran, čelik, željezna ruda, podmorski plin iz škriljevca. No, mnogi od tih resursa nisu iskorišteni zbog političke nestabilnosti i nedostatka ulaganja’, objasnio je Landa.

Dodatno, neka od najvrjednijih nalazišta sada su pod ruskom okupacijom. Jedno se nalazi u Krutoj Balci, blizu Berdjanska, koji je Kremlj zauzeo u prvom valu invazije 2022. godine. Drugo je u Donjeckoj oblasti, na samoj crti bojišnice, gdje su ruske trupe nedavno preuzele kontrolu.

Lokalni otpor: ‘Nećemo se odreći budućnosti’

Iako stanovnici ukrajinskog sela Kopanki podržavaju izgradnju rudnika jer bi donio nova radna mjesta i razvoj regije, žestoko su protiv bilo kakvog preuzimanja od strane SAD-a.

‘Trumpova ideja je jednostavno previše’, rekla je lokalna administrativna dužnosnica Tetiana Slivenko. ‘On želi preuzeti resurse zemlje koja je u ratu. Kako bismo trebali preživjeti? Ovo bi nas dokrajčilo, isto kao što je Amerika učinila domorodačkim narodima.’

Stanovnici Kopankija i susjednog sela Haivke, gdje živi oko 300 ljudi, većinom starijih osoba, nadaju se da bi rudnik mogao vratiti mlade u zajednicu. ‘Trump nas ucjenjuje jer zna da ne možemo sami istjerati Ruse’, rekao je 72-godišnji ribar Stanislav Rjabčenko, koji se nada da bi rudnik mogao donijeti investicije, ali pod uvjetima koji bi koristili Ukrajini.

Velika investicija i neizvjesna budućnost

Prema Denisu Aljošinu, glavnom strategu UkrLithiumMininga, za izgradnju rudnika prema europskim ekološkim standardima potrebno je oko 350 milijuna dolara. Tvrtka je u potrazi za stranim investitorima, ali sve dok rat traje, rudarske aktivnosti ne mogu započeti. Ističe kako mnogi pogrešno misle kako je dovoljno ‘staviti lopatu u zemlju i izvaditi novac’.

Unatoč izazovima, on vidi veliki potencijal u litijevoj industriji. Idealno bi bilo da se litij prerađuje u Ukrajini, umjesto da se samo izvozi sirova ruda. Prema procjenama, proizvodnja bi mogla započeti 2028. godine – pod uvjetom da se osigura financiranje i okonča rat.