Čelni ljudi 18 ukrajinskih gradova susreli su se u utorak u Mostaru s vodstvom toga grada kako bi iz njegova primjera učili o iskušenjima poslijeratne obnove nakon razornih ratova s kojima su dvije zemlje bile ili jesu suočene
Zamjenica gradonačelnika teško stradalog ukrajinskog grada Žitomira Svitlana Olshanska rekla je kako žele vidjeti kako je BiH preživjela rat, obnovila gradove i koje je greške činila pri tome.
“Želimo vidjeti i koje su vaše greške kako ih ne bismo ponavljali. Cilj nam je prije svega pobijediti ruski fašizam. Žitomir je najviše stradao u prvim danima rata, a 28. veljače je srušeno mnogo civilne infrastrukture – domovi, škole, zgrade… Mi sada imamo veliku pomoć od Europske unije kako bi obnovili grad”, rekla je Olshanska.
Tijekom razgovora u Gradskoj vijećnici gostima iz Ukrajine je predstavljeno kako Mostar niti 29 godina od rata nije uspio obnovi sve porušene objekte koji su još uvijek vidljivi u samom središtu grada, gdje je bila najžešća crta bojišnice. To je rezultat činjenice da su 2005. presušile donacije UNHCR-a, a obnovu preuzele domaće institucije iz entiteta Federacije BiH i s državne razine.
"Svjedoci smo da u Mostar ima još devastiranih građevina koje su zaista ruglo i uspomena na nesretna događanja i što prije se trebaju iznaći sredstva da se njihova obnova završi", rekla je savjetnica gradonačelnika Mostara Radmila Komadina.
Pri tome je navela kako je iza rata ostalo čak oštećenih 800 objekata koji čekaju na obnovu. Mostarski gradonačelnik Mario Kordić naveo je kako se unatoč svemu u ovome gradu nastoji ostvariti napredak, ne samo u obnovi zgrada, nego i međusobnog povjerenja između nekada zaraćenih strana.
Predstavnik gradova EU-a koji pomažu u obnovi Ukrajine Christoph Freringa rekao je kako je iznimno važno da se Ukrajinci upoznaju sa svim iskušenjima koja ih očekuju u obnovi.
Najveći broj predstavnika ukrajinskih gradova dolazi iz istočnih i sjeveroistočnih dijelova te zemlje koji su pretrpjeli najveća razaranja.