Industrija bespilotnih kopnenih vozila spojila je vrhunsku tehnologiju i inovativan inženjering koji sve više pomiče granice u transportu, logistici, ali i obrani. UGV su autonomna ili daljinski upravljana vozila sposobna izvršavati zadaće bez ljudske intervencije, što je posebno važno u ratnim okolnostima. Od kompaktnih robotskih platformi za komplicirane manevre do robusnih strojeva izrađenih za zahtjevne primjene, UGV-ovi koriste umjetnu inteligenciju (AI), strojno učenje (ML), telekomunikacijska rješenja, senzorsku tehnologiju i robotiku da bi poboljšali svoje sposobnosti i pouzdanost.

Da je uvođenje UGV-ova u borbu evolucija ratovanja koja mijenja igru na terenu, najbolje pokazuje aktualni rat u Ukrajini. U izazovnom okruženju rusko-ukrajinskog sukoba, ukrajinski branitelji i ruski osvajači podjednako prepoznaju njihovu vitalnu ulogu i učinkovitost korištenja u svakodnevnim borbenim zadaćama. One uključuju pješačku potporu u napadnim i obrambenim manevrima, logističke operacije, izviđanje, inženjerijske misije i evakuaciju ranjenog osoblja.

Sve učestalija upotreba UGV-ova na bojištima Ukrajine promijenila je način na koji ostali dio svijeta gleda na obranu. Rastući trendovi, poput uklanjanja eksplozivnih ubojitih sredstava (EOD), klasične borbene uporabe, misija prikupljanja obavještajnih podataka, nadzora i izviđanja (ISR), lansirali su tržište UGV-ova u prvi plan na globalnoj razini.

Fokus na preživljavanju

Primjenom UGV-ova u borbenim misijama smanjuje se oslanjanje na ljudstvo, a sve više se koristi najnovija tehnologija radi precizne navigacije do udaljenih i teško dostupnih mjesta. Ovaj je pristup posebno važan u EOD i sličnim nestabilnim vojnim operacijama. UGV-ovi koji se koriste za borbu sve više postaju izravna vatrena potpora vojnicima i omogućuju transport dodatnih zaliha oružja i opreme. Uz to, sve je češća njihova upotreba u misijama ISR, u kojima je fokus na povećanju preživljavanja flote u borbi.

Vjeruje se da će te misije povećati brzinu reakcije taktičke postrojbe na ciljeve, ali i smanjiti opasnost od gubitka ljudstva u kritičnim operacijama. Također, očekuje se da će napredak u sposobnostima UGV-ova podržati rast ovog tržišta u vojnom segmentu u nadolazećim godinama.

Bespilotne platforme, podjednako leteće i kopnene, bilježe sve veći napredak po pitanju autonomnih navigacijskih sustava koji im omogućuju precizno i sigurno kretanje složenim terenima. Napredni i precizni senzori, računalni vid i algoritmi strojnog učenja omogućuju UGV-ima da percipiraju svoje okruženje, prilagođavaju se promjenjivim uvjetima i donose inteligentne odluke pri razumijevanju okoline.

U središtu autonomne navigacije nalazi se mreža sofisticiranih senzora koji UGV-ima omogućuju spomenuto razumijevanje okoline. Ovi senzori uključuju kamere, detekciju svjetlosti i domet (LIDAR), radio detekciju i domet (RADAR) te druge senzore blizine. Snimanjem i obradom podataka u stvarnom vremenu, UGV-ovi mogu izraditi detaljne karte svog okruženja, otkriti prepreke i identificirati ključne značajke potrebne za preciznu navigaciju.

Revolucionarni potencijal u navigaciji

Stručnjaci ističu da UGV-ovi imaju potencijal revolucionirati vojnu navigaciju. Međutim, uz jedinstvene terenske izazove poput mobilnosti na nestrukturiranom terenu, ekstremne vremenske uvjete, kibernetičku sigurnost i opskrbu električnom energijom, razvoj UGV-ova nailazio je na prepreke te je polako napredovao primjenjujući iskustva izravno s terena. S takvim poteškoćama posebno se susreću ukrajinski inženjeri te svojim praktičnim rješenjima, na osnovi ratnog iskustva, sve više konkuriraju najvećim obrambenim tvrtkama na polju te tehnologije, poput američkih Lockheed Martina i General Dynamicsa, njemačkog Rheinmetalla, britanskog BAE-a, francuskog Nextera i estonskog Milrem Roboticsa.

Ukrajinska obrambena industrija pokazala je ozbiljan razvoj u području borbenih UGV-ova sredinom 2016. godine, kada je lokalni SpetsTechnoExport predstavio prvu inačicu vozila Fantom. Već godinu kasnije predstavljena je ažurirana varijanta poznata kao Fantom-2, a riječ je o vozilu s rasporedom kotača 8x8, čije je povećanje dimenzija omogućilo ugradnju jače baterije i efikasnijeg naoružanja.

Fantom-2 je dizajniran za izviđanje, vatrenu potporu i logističke zadaće. S operativnim dometom od 20 kilometara i maksimalnom brzinom do 38 kilometara na sat, njegov hibridni motor isporučuje tri kilovata snage, a podržava nosivost do 350 kilograma. Mogućnost upravljanja uključuje osigurani radiokanal dometa 2,5 kilometara te pet kilometara dug optički kabel.

Glavno oružje Fantoma je strojnica kalibra 12,7 milimetara, a postavljena je na stabiliziranu platformu. Uz to, postoji mogućnost ugradnje protutenkovskih raketnih sustava i kapsula nevođenih raketa. Valja napomenuti da nazočnost oba Fantoma još uvijek nije zabilježena na bojišnici, a vjeruje se da inženjeri SpetsTechnoExporta rade na poboljšanju čitavog sustava.

Mirotvorac na ratnim poljima Ukrajine

Nedugo prije ruske invazije na Ukrajinu, tvrtka Temerland predstavila je UGV naziva Skorpion-3. Riječ je o dronu koji zapravo služi kao nosač drugih bespilotnih vozila, uključujući leteće kamikaze i razna druga oružja. Skorpion-3 je opremljen baterijom koja generira 20 konjskih snaga, a domet mu je oko pet kilometara. Također je opremljen strojnicom kalibra 12,7 milimetara, a masa, bez oružja i streljiva, iznosi mu 370 kilograma.

Ukrajinska Synergiya predstavila je prije tri godine UGV naziva Mirotvorac te on služi kao logistička i borbena platforma. Mirotvorac ima kontrolni domet od 2,5 kilometara, a njegovi protutenkovski raketni sustavi mogu se pohvaliti dometom paljbe do pet kilometara. S maksimalnom nosivošću od 480 kilograma, kopneni dron ne baš ratnog imena ima operativni domet od 100 kilometara.

Jedan od ponajboljih ukrajinskih kopnenih dronova je Ironclad tvrtke Roboneers, a čije tehničke karakteristike preferiraju taktiku zbog relativno niske siluete, tihog načina kretanja i pokretljivosti. Riječ je zapravo o višenamjenskom bespilotnom kopnenom vozilu (MUGV) dizajniranom za rješavanje borbenih zadaća, materijalne, tehničke i medicinske potpore u taktičkom lancu zapovijedanja. Ironclad, samostalno ili pod kontrolom operatera, izvršava zadaće temeljene na proširenoj mreži razmjestivih kontrolnih soba (PU), sustavu repetitora zemlja i zrak s redovnim vatrenim sredstvima taktičke veze.

Nezamjenjivi Ironclad

Operater može upravljati bespilotnim zemaljskim vozilom i daljinski (LOS) te koristiti komunikacijsku mrežu koja se temelji na repetitorima. Treba istaknuti da je Ironclad prošao čitav niz testiranja u izazovnim uvjetima rusko-ukrajinskog rata te se pokazao kao nezamjenjivo sredstvo na pojedinim dijelovima bojišnice.

Ironclad ima neto težinu od 1800 kilograma i maksimalnu nosivost do 350 kilograma. Maksimalna brzina iznosi mu 20 kilometara na sat po cesti dok na off-road terenima postiže 15 kilometara na sat. Domet Ironclada doseže 130 kilometara, a kontrole do pet kilometara, što se udvostručuje korištenjem repetitora. Oklopni trup ovog UGV-a je dizajniran tako da izdrži paljbu iz streljiva kalibra 7,62 milimetra. Od drugih karakteristika treba izdvojiti pogon na sva četiri kotača i nesmetan rad na temperaturama između -35 do +60 stupnjeva Celzijevih.

Roboneers je nedavno predstavio i UGV naziva Camel. Riječ je o besposadnoj platformi za obavljanje zadaća pod neprijateljskom vatrom, kao što su isporuka logistike taktičkim timovima te evakuacija ljudstva taktičke satnije. Vozilo se sastoji od dva dijela povezana rotacijskim mehanizmom, a sustavom 'motor-kotač' omogućava platformi svladavanje prepreka te da se ne prevrne ni pod kojim uvjetima. Roboneersova 'deva' tek treba doći na bojište, na kojem će, prema ocjeni dizajnera, pokazati svoju sposobnost smanjivanja fizičkog opterećenja vojnika te povećati mobilnost i učinkovitost taktičkih postrojbi.