Nakon što prođu saborsku proceduru zakoni iz domene ministrice graditeljstva Anke Mrak Taritaš, a posebice Zakon o gradnji, trebali bi pokrenuti pravu malu minireformu u resoru graditeljstva. Iako se riječ reforma danas nije spominjala u saborskoj raspravi, većina, pa i dio oporbe, pohvalila je namjere Ministarstva graditeljstva
Otvorenost, javna dostupnost, transparentnost, odgovornost i učinkovitost - temelji su novog Zakona o gradnji koji bi prije svega trebao olakšati i pojeftiniti pribavljanje dokumentacije za gradnju. Pri tome će najvažnije biti pribavljanje građevinske dozvole, a lokacijska dozvola će se u većini slučajeva ukinuti. Morat će se ipak vaditi u slučajevima eksploatacijskih polja mineralnih sirovina, ostaje za zahvate koji traže izvlaštenje, u slučajevima fazne izgradnje za velike investicije koje traju niz godina te za slučajeve koji se ne smatraju građenjem u punom smislu te riječi.
'Građevinska dozvola se dobiva na temelju glavnog projekta. Prema sadašnjim propisima koji su na snazi, za ishođenje građevinske dozvole treba 139 danaali ljudi koji su nas definirali u određenim kategorijama temeljem doing bussinesa svrstali su nas na 76., odnosno na 78. mjesto i tvrde da taj period iznosi 317 dana. Sukladno ovom zakonu, sukladno ovim propisima, sukladno svim koracima koje treba napraviti, sada će to iznositi oko 30 dana, dakle od časa kada se krene prikupljati sve papire koji se trebaju prikupiti u smislu suglasnosti do dobivanja građevinske dozvole proći će 30 dana', pojasnila je ministrica Anka Mrak Taritaš
Takva građevinska dozvola vrijedit će tri godine, a njeno izdavanje više neće biti uvjetovano plaćanjem komunalnog i vodnog doprinosa. Međutim, napomenula je ministrica, osam dana prije početka radova investitori će ipak morati podmiriti sve obaveze. S početkom radova startaju i novi rokovi za dovršenje fasade i uređenje okućnice.
'Danas kada se vozite Lijepom Našom zaista imate prilike vidjeti to da su kuće useljene prije 15-ak, 20 godina, ali da su nedovršene u pogledu pročelja i u pogledu okoliša. S jedne strane to ne pokazuje lijepu sliku naše zemlje, ali s druge strane problem je to i investitora koji za energiju troši puno više novca nego što je potrebno. Ovim zakonom je definirano u kojem roku netko tko je započeo građenje treba dovršiti fasadu, odnosno urediti okoliš. Taj rok se kreće između tri i 10 godina, ovisno u kojoj skupini je koja zgrada. Najbolji primjer su kuće za stanovanje, obiteljske kuće, kojima od početka gradnje teče rok od pet godina za dovršenje fasade i uređenje okoliša, a unutrašnjost se onda može završavati već onoliko vremena koliko je to potrebno', pojasnila je ministrica graditeljstva.
Poseban naglasak stavila je na odgovornost u cijelom procesu izdavanja dozvola. 'Svi koji sudjeluju u tom procesu, ne samo na strani investitora, dakle i projektant, i izvođač, i revident, i nadzor, imaju odgovornost, ali je izuzetno velika odgovornost prvi put uvedena i za referente, odnosno za naše urede koji rade, stoga Ministarstvo može tražiti stegovni postupak za onoga koji nije izdao građevinsku dozvolu, a trebao ju je izdati ili ju je izdao, a nije ju smio izdati ili je dobio rješenje od nadležnog ministarstva o tome što treba napraviti, a on to nije napravio', rekla je Mrak Taritaš. Ukoliko dođe do nepravilnosti, projektantu bi se moglo dogoditi da izgubi licencu, a referentu prijeti stegovni postupak.
Iako je bilo očekivano da će vladajuća većina podržati novine u Zakonu o gradnji, podrška je došla i iz redova oporbenih Hrvatskih laburista koji smatraju da će novi zakon 'omogućiti prestanak agonije onih koji žele graditi'.
'Inzistiranje na tome da se u roku od pet godina napravi fasada na kućama nije neumjesna nego umjesna primjedba. Zbog čega? Zato što će izradom fasade na kući i njeno održavanje biti znatno jeftinije. I ne bih se složio s time da onima koji idu graditi kuću jedino nedostaje novac za fasadu. Kad se ide graditi kuća, onda se - ako je planirana fasada - računa i trošak fasade. Mislim da ne treba kupiti supermodernu kuhinju, nego napraviti fasadu', rekao je Branko Vukšić.
Za HDZ-ovog Ivana Šukera inzistirati na dovršenju fasada u ovako teškoj gospodarskoj situaciji ipak je previše.
'U zemlji koja ima 320.000 nezaposlenih, u kojih 400.000 ljudi ima plaću ispod tri i pol tisuće kuna, koja u ruralnim područjima ima samo tzv. tradicionalnu gradnju nemoguće je ispuniti uvjete koje vi predviđate ovim zakonom. Pogledajte koliko u ovom trenutku u ruralnom dijelu Hrvatske ima kuća bez fasade. Ne trebate daleko ići. Idite u Vukomerečke Gorice, idite u Posavinu, pa ćete vidjeti koliko imate kuća bez fasade. I, nažalost, te kuće još godinama, godinama neće imati fasadu jer ti ljudi ne da ne žele napraviti fasadu, nego naprosto nemaju novca za to', rekao je Šuker.
Odgovor je odmah stigao od ministrice Mrak Taritaš. 'Rok za fasade se odnosi na novu gradnju. Rok se ne odnosi na postojeće zgrade i ne odnosi se na postojeće kuće, odnosi se na budućnost. Dakle nekome tko poslije Nove godine ode po svoju dozvolu počet će teći rok od trenutka kad počne graditi', rekla je ministrica graditeljstva.
Unatoč tome što je laburist Vukšić u svom izlaganju pohvalio namjere Ministarstva graditeljstva da se uvede red u sektor građenja, kamen spoticanja kod izdavanja dozvola moglo bi biti nešto drugo. 'Morate paziti na jednu veliku prepreku koja ne ovisi o vama, nego ovisi o čitavom sustavu. Sjetite se da je prvi potpredsjednik Vlade rekao u jednom trenutku, kad investicije nisu krenule, da smo izgubili bitku s birokracijom. Birokracija će činiti sve da vi u tome ne uspijete i da se to produlji tako da opravda svoj smisao, to zašto postoji', upozorio je Vukšić.
Za razliku od Laburista, HDZ-ova podrška je izostala. Naime u ime te stranke Branko Bačić zastupao je i mišljenje Udruženja arhitekata kojima je zasmetalo to što se prema novom zakonu napušta koncept idejnog projekta, a izrada izvedbenog projekta postaje samo opcija.
'To je kao da idete kupiti odijelo kod krojača i da vam on na početku ne uzme mjere, napravi vam odijelo i kada ga dođete preuzeti, utvrdite da vam je ono prekratko, da su vam rukavi kratki, da vam je usko, da nema džepova. I onda ste primorani kupiti novo odijelo', usporedio je Bačić situaciju u kojoj su se našli arhitekti.
Replicirao mu je HNS-ovac Ivica Mandić. 'Investitor točno zna što želi napraviti i on dolazi sa svojom idejom ovlaštenom arhitektu, a on, koristeći prostorne planove, prostorne planove uređenja i detaljne planove uređenja, točno zna na kojoj se lokaciji može napraviti nešto. Znači, točno se zna što se može napraviti i prema tome ne može se reći da je odijelo kratko ili veliko', rekao je Mandić.
Vezano uz primjedbe arhitekata odgovor je imao i HNS-ovac Petar Baranović. 'Udruga arhitekata ima vrlo jasan motiv. Vrlo jasan motiv da se buni jer ovaj Zakon donosi smanjenje njihovih prihoda i ovaj Zakon uvodi puno oštriju crtu odgovornosti i kondicije u njihovom poslovanju od onoga što su imali do sada. Arhitekti su ljudi naravno kao i svi ostali, neki rade svoj posao visoko profesionalno, neki ga ne rade profesionalno. I oni koji ga ne rade profesionalno moraju biti u sustavu u kojem će za svoju neprofesionalnost snositi konsekvence', rekao je Baranović.
