Umjesto kazne zatvora do šest mjeseci, osobe koje budu uhvaćene s bilo kojom drogom u količinama za koje se smatra da su za vlastite potrebe platit će od pet do 20 tisuća kuna kazne. Odredba je to izmjena Kaznenog zakona koje su ovoga tjedna poslane u saborsku proceduru. I dok vladajući tvrde da će se na taj način rasteretiti kazneni sustav, u oporbi smatraju da se dekriminalizacijom droga šalje loša poruka mladima
Ako se pita vladajuće, nova odredba Kaznenog zakona prema kojoj male količine droge za vlastite potrebe više neće biti kazneno, nego prekršajno djelo, samo je nastavak SDP-ove politike iz ranih 2000-itih. Tijekom godina kada SDP nije bio na vlasti, kazala je njihova Ingrid Antičević Marinović u emisji 'Poligraf' Hrvatskog radija, Kazneni zakon dobio je na širini, ali je izgubio svoju oštricu, zbog čega se dogodilo da su van dosega zakona ostali najgori delikventi.
'Vi morate znati da do '98. godine kazneno djelo posjedovanja droge nije bilo u Kaznenom zakonu. Tek nakon što je uvedeno to djelo, mi smo imali strahoviti porast zloupotrebe droga i to je dovelo do atrofije kazneno-pravnog i represivnog sustava jer se dvije trećine policijske i sudačke snage opterećivalo tim bagatelnim djelima. Umjesto da smo te ljude liječili i prekršajno kažnjavali, mi smo ih gubili kao dragocjene svjedoke u otkrivanju čitavog lanca i piramide. Nama gotovo 80 posto kaznenih djela otpada na posjedovanje i unatoč tome što naš Kazneni zakon ima preko 500 djela, naš sustav se u dvije trećine slučajeva bavi posjedovanjem. Kad će se baviti gospodarskim kriminalom, zaštitom okoliša?' zapitala se Antičević Marinović.
No s idejom Vlade nije se složio potpredsjednik HDZ-ova Odbora za zdravstvo i tajnik Hrvatskog katoličkog liječničkog društva Ivan Čelić, koji se i sam kao psihijatar u Psihijatrijskoj bolnici Vrapče bavi ovisnicima.
'Vladajuće strukture socijalista dekriminalizacijom žele prenijeti poruku da se dekriminalizira nešto što je štetno i ozakonjuje nešto što je štetno. Radi se o psihotropnim tvarima koje kratkokorčno i dugoročno imaju negativne posljedice na morfologiju mozga. Polazi se od atributa da je marihuana laka droga, što je po meni krivo u odnosu na učinak kanabisa na središnji živčani sustav. Dekriminalizacijom droge, odnosno slanjem iz kaznene u prekršajnu domenu, šalje se loša poruka mladima. Ako uzmemo u obzir da je Aljaska '70-ih godina dekriminalizirala marihuanu i da su nakon toga imali porazne podatke da je dva puta više tinejđera konzumiralo kanabis u odnosu na ostale savezne države... i zbog toga je ponovno kriminalizirala marihuana. Ovaj potez vladajućih nikud ne vodi i to je ideološko pitanje. Kako za vladajuću garnituru obitelj nije zajednica muškarca i žene i obitelj nije temeljna struktura hrvatskog društva, smatram da se ovim šalje kriva poruka', kazao je Čelić
Međutim, Antičević Marinović kaže da je poruka vladajućih sasvima jasna. 'Mi ovime šaljemo poruku da nam je do mladih stalo. Jer nije poanta da mlade ubacimo u Kazneni zakon i od njih kao Poncije Pilat obrišemo ruke. Mislim da je to neodgovorno. Mi i dalje kažemo da je posjedovanje kažnjivo i društveno neprihvatljivo, ali kažemo - vi niste za nas otpisani i za zatvor, mi ćemo vam pružiti pomoć i liječiti vas. Naglasak će biti na znanju i edukaciji mladih ljudi koji su uplašeni i zbunjeni i žele se dokazati. Edukacijom i obvezom kroz građanski odgoj naučit ćemo mlade ljude o opasnostima. Baciti ih u zatvor – to je dovelo do toga da je nama penalni sustav kolabrirao i da mladi ljudi zbunjeni dolaze u zatvore, odnosno škole kriminala', rekla je Antičević Marinović
Zanima ju je li se itko zapitao kako ulazi droga u Hrvatsku i tko su narkobossovi i narkodileri.
'To su počesto dobrotvori na raznim humanitarnim večerima. Oni nisu zaposleni i imaju vile i to svi znaju, a nitko ne reagira. Ako čovjek ima ogromno imanje i nigdje ne radi, ne treba biti Edison da se upali svjetlo. Međutim, carinski sustav je osnažen i prve rezultate ćemo brzo vidjeti. Neće biti moguće imati imovinu za koju ne znate otkuda je i sada ćemo moći prodrijeti do onoga što je sada bilo vidljivo, ali nitko ništa nije poduzimao', rekla je SDP-ovka.
Iako lijevu i desnu stranu političkog spektra po pitanju dekriminalizacije droga nije bilo lako pomiriti, glas razuma u emisji Hrvatskog radija pokušao je biti psihijatar Klinike za ovisnosti Psihijatrijske bolnice Vrapče Ante Bagarić. On smatra da bi dekriminalizacija bila korak naprijed kada bi sve institucije radile kako treba, no opasnosti u zakonskoj novini ipak ima.
'Dosad su se na županijskim sudovima vodili ovi postupci i bili su uključeni županijski suci i županijski odvjetnici koji su dobro baratali ovom tematikom. I sada, ono što je najveća opasnost - što sada s prekršajnim sucima koji prvi put vide ovisnika, kome je ovisnost nova stvar. Nisam siguran da su ti ljudi prošli edukaciju. Ovisnost možda na prvi pogled izgleda kao jednostavna stvar, no vi morate znati razlikovati kokainskog od heroinskog ovisnika. Svi koji rade s time trebaju biti izvrsno educirani i trenirani. Jedan sudac koji je sudio 50 ili sto puta je izvrsno treniran da zna donijeti prave odluke, zna to prepoznati i zna pravni dio uskladiti s medicinskim. Ja ne vjerujem u čuda i pitam se hoće li dio prekršajnih sudaca koji imaju najbolje namjere i koji znaju svoj posao, to prepoznati', naglasio je Bagarić.
U raspravi se spomenuo i kanabisa za koji smatra da nije lijek, no postavlja se pitanje što s ljudima, poput nekih njegovih pacijentica, koje, primjerice, imaju artritis i kanabis vide kao bolju opciju nego neke druge lijekove za bolove.
'Marihuana, po mom mišljenju, jest ulazna droga za sve ostale droge. Zadaća ovog društva je da spasimo mlade ljude. Ne treba spašavati psihijatre koji su uzeli kanabis ili čovjeka od 25 godina, ali treba mlade ljude. Oni su nezreli, nespremni i imaju ogromne emocionalne probleme u šestom, sedmom razredu. Za mene je, primjerice, neprihvatljivo da će od sto tisuća djece koja uzmu marihuanu, njih pet tisuća postati ovisnici o heroinu', kazao je Bagarić.
