Od 1. srpnja, odnosno s ulaskom Hrvatske u EU, počet će se primjenjivati odredbe koje se tiču europskog uhidbenog naloga, no sukladno izmjenama Zakona u pravosudnoj suradnji u kaznenim stvarima s državama članicama EU-a, Hrvatska će uhidbeni nalog izvršavati samo ako se radi o kaznenim djelima počinjenim nakon 7. kolovoza 2002. U medijima se odmah počelo spekulirati kako Vlada mijenja zakon kako bi spriječila izručenje Josipa Perkovića, no članove saborskog Odbora za zakonodavstvo više je zanimalo hoće li Njemačka moći izručiti većinskog vlasnika Autotransa Ivana Radoševića, protiv kojeg je MUP raspisao tjeralicu zbog zlouporabe ovlasti u gospodarskom poslovanju
Predstavljajući izmjene zakona, pomoćnik ministra pravosuđa Gordan Markotić kazao je da Hrvatska nije jedina koja je stavila ovakvo ograničenje, primjerice, isti datum uzele su i Austrija, Italija i Luksemburg, Češka izvršava naloge za kaznena djela počinjena nakon 1. studenoga 2004., a Francuska nakon 1. studenog 1993. godine.
'Naša radna skupina koja je bila sastavljena isključivo od stručnjaka smatrala je da će se na ovaj način ograničiti onaj prvi nalet europskih uhidbenih naloga koje možemo očekivati nakon 1. srpnja. Pokazalo se u praksi drugih država koje su pristupale Uniji da je prvih šest mjeseci najveći pritisak na rad i primjenu europskih uhidbenih naloga. Prema nekim procjenama, ovim ograničenjem koje predlažemo odmah bi na izvršenje došlo 80 europskih uhidbenih naloga. Ako bismo išli na primjenu europskog uhidbenog naloga za sva kaznena djela bez obzira na to kada su počinjena, taj broj bi se značajno povećao, a s obzirom na to da nemamo iskustva, radna je skupina smatrala da bi to bilo najbolje ograničiti na kaznena djela počinjena nakon 7. kolovoza 2002.', objasnio je Markotić.
Iako se u medijima pojavila spekulacija da se zakon mijenja kako se Njemačkoj ne bi moglo izručiti Josipa Perkovića, službeno u ministarstvu objašnjavaju da je do ograničenja došlo isključivo zbog količine europskih uhidbenih naloga koji bi trebali stići nakon ulaska Hrvatske u Europsku uniju. No, kako neslužbeno doznajemo, to ne znači da je time Perković zauvijek spašen od izručenja. Uvijek postoji mogućnost da se nakon šest mjeseci od primjene zakona ustanovi da nema tolike navale europskih uhidbenih naloga te da se ograničenje izmijeni, odnosno ukine čime bi se onda otvorila mogućnost za izručenje Perkovića. Naime, unatoč pisanju pojedinih medija, u njegovom slučaju, odnosno za ubojstvo Stjepana Đurekovića, još nije nastupila zastara, koja je 1983., kada se ubojstvo dogodilo, iznosila 50 godina.
Iako se slučaj Perković nije izravno spominjao u raspravi na saborskom Odboru za zakonodavstvo, SDP-ov Peđa Grbin vidi problem u ograničavanju primjene europskog uhidbenog naloga.
'Mi u Hrvatskoj imamo jednog poznatog bjegunca od hrvatskog pravosuđa koji se skriva u Njemačkoj. Ja bih zaista volio da se on izruči i da mu se sudi; radi se o poznatom predmetu Croatia bus (op. a. bjegunac je Ivan Radošević). Kako možemo od tih država tražiti da nama izruče nekoga koga mi tražimo, kada istovremeno donosimo odredbu da nećemo primjenjivati zakon na djela počinjena prije 7. kolovoza 2002? Mislim da nema toliko optuženika u RH da mi ne bismo mogli podnijeti teret za ono što se desilo prije 11 godina. Ja doista ne želim da mi budemo mjesto koje će skrivati počinitelje najtežih kaznenih djela', rekao je Grbin
Ograničenje je zabrinulo i predsjednicu Odbora za zakonodavstvo, SDP-ovku Ingrid Antičević Marinović, koja se zapitala što će biti s kaznenim djelima počinjenim u pretvorbi i privatizaciji, za koja u Hrvatskoj nema zastare. 'Tu je dan konkretan primjer s Croatia busom, i prije ove odredbe mi smo tražili izručenje, no Njemačka se na to oglušila. Koliko sada imamo na to pravo s obzirom na ovu odredbu da se nalog izvršava samo za kaznena djela počinjena nakon 7. kolovoza 2002? Mene najviše zanimaju takva kaznena djela iz pretvorbe i privatizacije, jer javnost i dalje smatra da smo po tom pitanju neučinkoviti i da nisu procesuirani svi oni koji su trebali biti; zar ćemo sami sebi postaviti to ograničenje?' zapitala se Antičević Marinović.
Po tom pitanju, odgovorio joj je Marketić, ne bi trebalo biti problema.
'Odredba o izvršavanju naloga za kaznena djela počinjena nakon 7. kolovoza 2002. više se odnosi na izvršavanje europskog uhidbenog naloga koji mi dobijemo iz inozemstva, nego na one koje ćemo mi slati prema drugim državama, jer svaka država ima svoja ograničenja ili nema uopće ograničenja. Dakle, mi bismo mogli tražiti od drugih država izručenje, jer ako nemaju ograničenje, dužne su izvršiti europski uhidbeni nalog i za djela počinjena prije 2002. godine', kazao je Marketić
'Ja sam rekao razloge zbog kojih je radna skupina smatrala da mi trebamo imati ograničenje, ali Ministarstvo pravosuđa je vrlo fleksibilno i mi, ako bilo koji odbor uloži amandman, možemo razmisliti i promijeniti tu odredbu', zaključio je Marketić, nakon čega je Odbor za zakonodavstvo jednoglasno proslijedio zakon na raspravu u Sabor.
