Boko Haram, koji se 2015. obvezao na vjernost IS-u, nastavlja 'potkopavati mir i stabilnost' u zapadnoj i središnjoj Africi, navodi se u izjavi Vijeća sigurnosti. U međuvremenu, viši američki dužnosnik rekao je da postoje izvješća o tomu da se pripadnici Boko Harama pridružuju IS-u u Libiji.

U izjavi, 15-člano Vijeće sigurnosti UN-a izražava 'alarm zbog povezanosti Boko Harama i Islamske države'. Također izražava svoju potporu ključnoj inicijativi nigerijskoga predsjednika Muhamadua Buharija da održi sigurnosni summit u Abudži.

Nigerija je u subotu domaćin skupa posvećenog borbi protiv Boko Harama. Predsjednik Muhamadu Buhari pozdravit će kolege iz Benina, Kameruna, Čada i Nigera na skupu u Abudži, kojemu će prisustvovati i francuski predsjednik Francois Hollande, britanski ministar vanjskih poslova Philip Hammond i zamjenik američkoga državnog tajnika Antony Blinken.

U međuvremenu je Blinken, koji je već u Nigeriji, izjavio da je zabrinut izvješćima da militanti Boko Harama odlaze u Libiju, gdje je zadnjih mjeseci porastao utjecaj IS-a. 'Uvidjeli smo da je sposobnost komunikacije Boko Harama postala učinkovitija', rekao je. 'Čini se da imaju koristi od pomoći IS-u', rekao je i dodao: 'Svi elementi ukazuju na kontakte i suradnju te moramo obratiti veliku pozornost jer to želimo prekinuti'.

On je istodobno odbio komentirati hoće li se SAD složiti sa zahtjevom Nigerije i prodati joj borbene zrakoplove za borbu protiv Boko Harama. Britanski ministar vanjskih poslova Hammond rekao je da Velika Britanija obučava tisuću nigerijskih vojnika za napade na uporišta te militantne skupine na sjeveroistoku. Hollande je izjavio uoči summita u Abudži kako Boko Haram 'ostaje prijetnja' unatoč impresivnim rezultatima u borbi protiv ove islamističke skupine u Nigeriji.

Nigerija u Abuji organizira međunarodni summit o sigurnosti

Nigerija u subotu ugošćuje summit o sigurnosti, znak bolje regionalne vojne suradnje i međunarodne podrške, u pokušaju prekida islamističke pobune Boko Harama.

Među važnim uzvanicima u Abuji se očekuje francuskog predsjednika Francoisa Hollandea koji bi se trebao susresti s nigerijskim kolegom Muhammaduuom Buharijem, a tu je i pomoćnik američkog državnog tajnika Antony Blinken kao i šef britanske diplomacije Philip Hammond. Šefovi država zemalja koje graniče s Nigerijom (Benin, Kamerun, Čad i Niger) također bi trebali biti prisutni, pored izaslanstva Europske unije i ekonomskih zajednica zapadne i srednje Afrike.

Dvije godine nakon prvog summita održana u Parizu, rasprave će se ovog puta voditi oko 'uspjeha vojnih operacija" u tijeku i 'brzog rješenja humanitarne krize'. Od dolaska Buharije na čelo Nigerije prije godinu dana, vojska niže vojne pobjede protiv Boko Harama, što je navelo predsjednika da objavi kako je islamistička skupina 'tehnički' pobijeđena.

No, samoubilački napadi nisu prestali, šuma Sambisa ostaje uporište za povlačenje pobunjenika, a čimbenici koji su pridonijeli pojavi Boko Harama i dalje su čimbenici destabiliziranja u regiji: siromaštvo i osjećaj diskriminacije stanovništva na sjeveru, većinom muslimana.

Potresna ispovijed seksualne robinje pripadnika Boko Harama

Ajša Musa, koja ima samo 15 godina, briše suze dok priča o svom prisilnom braku s borcem zloglasne terorističke skupine Boko Haram u Nigeriji.

'Čovjek koji me je prisilio na brak bio je velik, i star preko 30 godina', objašnjava nigerijska djevojčica, sada smještena u logoru Minawao u obližnjem Kamerunu, gdje je dospjela u siječnju nakon što je uspjela pobjeći iz kandži islamističke terorističke skupine.

'Kada sam se pokušala oduprijeti prilikom njegova prvog pokušaja silovanja, izvadio je nož i prijetio da će me izbosti. Kada se i dalje nisam predavala, izvadio je pištolj. Bojala sam se i dopustila mu da radi što hoće. Silovao me svake noći. Bilo je tako bolno, svaki put sam plakala'.

Skupine za ljudska prava navode da je Boko Haram oteo tisuće žena i djevojčica, a prema procjenama ta je teroristička islamistička skupina ubila više od 14.000 ljudi u Nigeriji i susjednim zemljama od 2009. u svojoj krvavoj kampanji za stvaranje radikalne islamističke države.

Dužnosnici UN-a navode da je do 7.000 žena i djevojčica oteto u sjeveroistočnoj Nigeriji. Najpoznatije među njima su djevojke, njih 200, otete iz škole u gradu Chiboku prije dvije godine, čija je otmica pokrenula snažnu međunarodnu osudu, no sudbina im je ostala nepoznata.

Djevojke i žene koje otmu pripadnici Boko Harama koriste kao seksualno roblje, sluškinje te za prenošenje bombi ali i kao bombašice samoubojice. UNICEF navodi da je broj djece koja se koriste kao bombaši samoubojice u Nigeriji, Čadu i Kamerunu porastao s četiri u 2014. na 44 prošle godine.

Ajša, koja je u veljači 2014. oteta iz sela Gulaka u nigerijskoj državi Adamawa, na sjeverozapadu zemlje, 10 mjeseci je provela u šumi Sambisi, uporištu Boko Harama u susjednoj saveznoj državi Borno.

Zbog toga što je bila kršćanka, kaže djevojčica, bila je do struka zakopana u zemlju 20 dana, koliko je trebalo da prijeđe na islam.

Potom je bila prisiljena udati se za jednog od boraca Boko Harama. I mlađe djevojčice, čak i one od osam godina, doživjele su istu sudbinu. Svakog dana djevojčice su strahovale od svojih 'muževa' koji bi se vraćali navečer, priča Ajša.

Osim straha od nasilnih muškaraca, djevojke su bile užasnute i zračnim udarima koje je poduzimala nigerijska vojska u potrazi za Boko Haramom. 'Bombe i meci pljuštali su s neba kao kiša', kaže.

Ajša se napokon uspjela domoći slobode kada je njezin otmičar i prisilni suprug napustio Boko Haram. Rekao joj je da je "umoran i da mu je dosta" neprekidne borbe za skupinu koja svoje članove niti ne hrani kako treba. 'Rekao mi je: Pobjeći ću i ostaviti te ovdje'.

Uplašena da bi i dalje mogla ostati u šumi, Ajša mu je rekla da ga voli i da želi s njime pobjeći. 'Samo sam tražila izlaz', navodi.

Jedne noći su pobjegli te se deset dana probijali do More u Kamerunu, gdje su vojnici uhitili Ajšina suputnika.

Djevojka je odvedena u Minawao, izbjeglički logor s desecima tisuća ljudi koji su pobjegli pred Boko Haramom iz Nigerije. No njezino strašno iskušenje nije time prestalo.

Umjesto da je tretiraju kao žrtvu, označena je kao 'žena Boko Harama" ili 'Sambisa woman'. 'Krenem li donijeti vodu ili sakupljati drva ljudi me mrko gledaju i odmiču se kao da imam zaraznu bolest', kaže 15-godišnjakinja.

Čak su i lokalne sigurnosne snage sumnjičave prema djevojkama poput Ajše. 'Ne možete im u potpunosti vjerovati', navodi vojni časnik želeći ostati anoniman, izražavajući sumnju da su te djevojke bile potvrgnute svojevrsnom 'pranju mozga' i da možda šire islamističku propagandu.

Djevojke koje poput Ajše borave u Minawaou nadaju se da ih traže njihove obitelji. No ako to nije slučaj, strahuju da bi se, kada ih jednom vrate u Nigeriji, mogle suočiti s neizvjesnom sudbinom.

Ajšu muči pomisao da su njezinu obitelj u Gulaku možda ubili ekstremisti. 'To je ono što me tiho ubija', kaže.