Zahtijevali su socijalnu i ekonomsku pravdu te su prosvjedima otvoreno iskazivali protivljenje vladinim planovima koji se odnose na promjene naknada za nezaposlene.

U Parizu i ostalim većim francuskim gradovima - Lyonu, Nantesu, Lilleu i Toulouseu ukupno je organizirano tristotinjak skupova.

U francuskoj prijestolnici sindikalistima su se pridružili i članovi pokreta "Žutih prsluka" koji su prije tri godine pokrenuli val antivladinih prosvjeda, kao i radnici zaposleni u sektorima teško pogođenim pandemijskim ograničenjima, poput radnika u kulturi.

Sudionici marša nosili su zaštitne maske u skladu s pravilima te su isticali transparente s natpisima: "Dividende, a ne naknade za nezaposlenost prihod su lijenih ljudi" i "Želimo živjeti, a ne preživljavati".

"Puno novca ide onima koji imaju puno, a manje novca ide onima koji nemaju ništa, što se odražava na plan reforme osiguranja u slučaju gubitka radnog mjesta, koji želimo ukinuti", rekao je Philippe Martinez, šef sindikata CGT.

Većina demonstracija održana je u mirnome ozračju, premda je policija u Lyonu rastjerala skupinu od oko 200 demonstranata koji su bacali petarde, tvitali su iz prefekture Auvergne-Rhone-Alpes.

U Parizu, glavnome francuskom gradu u kojemu je raspoređeno oko 5000 policajaca, uhićeno je sedamnaest prosvjednika.

Nekoliko se demonstranata odjevenih u crne majice s kapuljačama sukobilo s policijom. Neki su bacali kamenje ili prevrtali kante za smeće. Policija je izvijestila da je spriječila pripadnike anarhističkoga 'Crnog bloka' u nakani da formiraju prosvjednu grupu.

Prvomajskim događanjima prisustvovali su i vođa francuske ekstremne ljevice, Jean-Luc Melenchon i čelnica krajnje desnice, Marine Le Pen. Oboje se planiraju kandidirati na predsjedničkim izborima sljedeće godine.

"Moja je želja da radnička klasa ne strahuje zbog nezaposlenosti i gubitka posla", rekao je Melenchon koji je u prosvjedima sudjelovao u Lilleu. Dodao je kako se nada da će se u taj grad idućeg 1. svibnja vratiti kao predsjednik države.

Marine Le Pen je ranije položila vijenac u podnožju pariškoga kipa nacionalne junakinje Jeanne d'Arc, koju njezina stranka koristi kao nacionalistički simbol te je upozorila na "potpuni kaos" bude li za predsjednika ponovno izabran Macron.

Emmanuel Macron, bivši investicijski bankar, predsjedničke je izbore osvojio 2017., kada je obećao nov način upravljanja zemljom i provedbu nove politike. No velik dio njegove reformske agende posrnuo je na borbama sa sindikatima, dok je pandemija zaustavila njegove planove čiji je cilj bila reforma mirovinskog sustava.

Francuska, koja je na neslavnome osmom mjestu u svijetu po broju smrtnih slučajeva od posljedica covida-19, od ponedjeljka će početi ublažavati treći 'lockdown', nakon što je u zemlji evidentirano smanjenje broja slučajeva zaraze.