Inženjerijski korpus američke vojske izdao je konačnu dozvolu nužnu za izgradnju naftovoda Dakota Access u Sjevernoj Dakoti čemu su se mjesecima protivili američki starosjedioci i aktivisti protiv klimatskih promjena navodeći kako bi izgradnja, uz skrnavljenje indijanske svete zemlje, negativno utjecala na kvalitetu pitke vode
Projekt naftovoda Dakota Access u vrijednosti je od 3,7 milijardi dolara, a prevozio bi sirovu naftu iz naftnih polja Bakken u Sjevernoj Dakoti do rafinerije u Patoki nedaleko od Chicaga. Naftovod je dug 1.900 kilometara, a prema planu, dnevno bi prevozio 470.000 barela nafte dnevno.
Zbog izgradnje naftovoda, pobunili su se pripadnici lokalnog plemena Siouxa Standing Rock te tisuće njihovih podupiratelja iz mnogih ekoloških aktivističkih skupina navodeći kako projekt prijeti svetim teritorijima Indijanaca i može zagaditi njihovu opskrbu vodom iz rijeke Missouri, što je najduža rijeka u Sjevernoj Americi.
Plemenski vođe ističu kako je početna odluka inženjera američke vojske kojom su dopustili postavljanje naftovoda unutar perimetra od osam kilometara od lokalnog rezervata donesena bez savjetovanja s plemenskim poglavarima i bez temeljitog proučavanja utjecaja na okoliš.
Pleme Standing Rock, koje se za obustavu projekta borilo i na sudu, naglašava kako projekt krši savezni zakon i ugovore s domorodcima iz 1851. godine.
Zbog projekta su izbili i sukobi s policijom, snagama FBI-ja i vojske, a prošlog prosinca američke su vlasti izišle u susret prosvjednicima i predložile zajedničko razmatranje trase cjevovoda. No u siječnju je novoizabrani predsjednik Donald Trump potpisao ukaz o nastavku izgradnje naftovoda.
