Time je Hrvatska na popisu smještena ispod većine sadašnjih država članica EU-a, uključujući Sloveniju (na 21. mjestu), Češku (28. mjesto), Estoniju (33. mjesto), Slovačku (35. mjesto), Mađarsku (37. mjesto), Poljsku (39. mjesto), Litvu (41. mjesto) i Latviju (44. mjesto).

No, Hrvatska je ujedno na popisu smještena ispred Rumunjske (56. mjesto) i Bugarske (57. mjesto), kao i ispred zemalja u susjedstvu – Crne Gore (52. mjesto), Srbije (64. mjesto), Makedonije (78. mjesto) te BiH (81. mjesto), koje su se našle u kategoriji 'visokog društvenog razvoja'.

Najviše ocjene na globalnoj ljestvici za godinu 2013. dobile su Norveška, Australija i SAD, dok su se sukobima ugrožena DR Kongo i sušom pogođeni Niger našli na dnu najsvježijeg UNDP-ova 'indeksa društvenog razvoja', poznatog pod kraticom HDI (Human Development Index).

Gledajući razvoj u novije vrijeme, trendovi su pozitivni: nijedna zemlja nema nižu vrijednost indeksa društvenog razvoja u usporedbi s vrijednostima zabilježenima 2000. godine.

UNDP-ova ljestvica priprema se na temelju pretpostavke da društveno blagostanje ovisi o više faktora, a ne isključivo o novcu. Stoga su u nju povrh brojčanih podataka o dohotku inkorporirane i zdravstvene i obrazovne mjere. Cilj razvoja, prema ovom gledištu, nije gospodarski rast koji bi bio samome sebi svrha, već stvaranje okoline koja ljudima može omogućiti da ostvare dug, zdrav i kreativan život.

Premda je Hrvatska ostvarila jake rezultate, u dva pokazatelja (bruto nacionalni dohodak po glavi stanovnika te očekivana životna dob u trenutku rođenja), sveukupni položaj zemlje kvare postignuća u sferi obrazovanja, uključujući prosjek od samo 9,8 godina školovanja za odrasle osobe starije od 25 godina. Štoviše, kad se u izračun uključi i dubina nejednakosti, rezultat Hrvatske pogoršava se za 15,1 posto.