Desetak udruga u Splitu koje su okupljene u koordinaciju 'Stara gradska jezgra' javnosti je poslalo priopćenje u kojem se upozorava na neodrživo stanje istočno od Dioklecijanove palače na kojem je Stari pazar
Podsjetimo da je koncesionar tržnice tvrtka Hiposs. Navedena tvrtka je krajem prošle godine ponovo dobila produženje koncesije na još deset godina bez natječaja. Sada Hiposs ponovo ima odriješene ruke da nastavi poslovati na stari način i posljedica toga je novo žarište nereda oko Starog pazara i u Hrvojevoj ulici, prostoru uz istočni zid palače i Srebrna vrata.
Zbog toga su udruge okupljene u koordinaciju 'Stara gradska jezgra', koje su uključene i u izradu novog Plana upravljanja starom gradskom jezgrom, u nekoliko navrata prošlih mjeseci na održanim sastancima zahtijevale od gradskih vlasti i službi uvođenje reda u upravljanje javnim površinama vezano za izdavanje dozvola za prodajna mjesta, štekate, frižidere, kao i za pridržavanje odluka o komunalnom redu, ali nažalost bez uspjeha.
U priopćenju udruge direktno optužuju gradonačelnika Željka Keruma i njemu podređene službe zbog novonastalog kaosa na području pod koncesijom Hipossa. Udruge upozoravaju da su nekadašnji kakav-takav red i raspodjelu prodajnih mjesta na otvorenome zamijenila 'padobranska iskrcavanja' desetaka novih štandova.
Predstavnici koordinacije navode da su vodili više puta razgovore Mirkom Karoglanom iz Hipossa zbog potpunog zaklanjanja vizure Srebrnih vrata i jugoistočne kule. 'Ti razgovori su bez obzira na obećanja premještanja ostali besplodni i zapravo su uspjeli od UNESCO-ovog spomenika napraviti najpoznatiji javni WC', zaključak je priopćenja koordinacije udruga.
U koordinaciji nam kažu da im je pročelnik za komunalne poslove Pave Zaninović rekao da je nekoliko puta dopisom upozorio Hippos kako se moraju držati Pravilnika o rasporedu, na što su se oni očigledno oglušili. Koordinacija udruga smatra da je u pitanju svojevrsni oblik perfidne umreženosti i prebacivanja odgovornosti dok traje sezona. Činjenica jest da će neselektivna komercijalizacija nanijeti najveće štete turizmu.