Kardinali ovoga tjedna ulaze u ključnu fazu priprema za izbor novog pape. Održavaju se takozvane opće kongregacije, sastanci na kojima crkveni lideri iz cijeloga svijeta raspravljaju o smjeru kojim bi Crkva trebala ići, a potencijalni kandidati – papabili – predstavljaju svoja viđenja izazova s kojima se trenutno suočavaju.

Iako se službeno 'papinske kampanje' ne vode – 'Tko uđe u konklavu kao papa, izlazi kao kardinal', glasi poznata vatikanska uzrečica – iza zatvorenih vrata sve vrvi od neizrečenih ambicija i diplomatskih manevara. Jer, kako ističu u Vatikanu, najvještiji su oni koji znaju pridobiti podršku tako da ne izgleda da je svjesno traže, piše New York Times.

Reuters je objavio da će konklava započeti 7. svibnja, a danas je Vatikan i službeno zatvorio Sikstinsku kapelu za javnost. Tradicionalni uzvik 'Extra omnes!' označio je trenutak u kojem su njezina vrata zatvorena, a vanjski svijet ostao isključen iz procesa izbora novog pape.

Tko su glavni favoriti?

Kao jedan od najozbiljnijih kandidata spominje se kardinal Pietro Parolin, bivši Franjin državni tajnik. U nedjelju je predvodio misu za mlade na Trgu svetog Petra pred više od 200 tisuća ljudi, a u propovijedi je s divljenjem govorio o Franjinoj ostavštini. 'Moramo prigrliti njegovu ostavštinu i učiniti je dijelom naših života', rekao je.

Parolin je iskusni diplomat koji poznaje rad Vatikana, ali ga se doživljava kao nešto odmjerenijeg i manje konfrontacijskog u odnosu na vatikansku birokraciju – za razliku od pape Franje, koji je bio poznat po reformskom žaru. Njegova talijanska nacionalnost također može igrati ulogu jer među nekim europskim kardinalima postoji želja za 'povratkom' pape iz Europe nakon pontifikata Argentinca.

Među imenima koja se spominju u kontekstu 'periferija' – izraz koji je Franjo često koristio – ističe se kardinal Luis Antonio Tagle s Filipina, poznat kao 'azijski Franjo' zbog slične karizme i pastoralnog stila. Tagle ima snažnu podršku iz zemalja koje su dosad bile manje zastupljene na najvišim razinama Crkve.

No u igri su i drugi progresivniji i konzervativniji kandidati. Svi su oni suočeni s istim izazovom: kako oblikovati Crkvu u vremenu globalnih kriza, migracija, sekularizacije i unutarnjih napetosti.

Franjo kao uzor – ali i izazov

Papa Franjo izabran je 2013. godine nakon što je na zatvorenim sastancima impresionirao kardinale kratkim, ali snažnim govorom. Govorio je o potrebi da Crkva izađe iz svojih zona udobnosti i sluša znakove vremena. Njegov tadašnji nastup bio je spontan i bez velikih platformi, ali je ostavio dubok dojam – do te mjere da su ga izabrali za nasljednika Benedikta XVI.

O tome da Franjo nije imao potrebu za 'kampanjom' govorio je i nadbiskup Paul Gallagher, vatikanski ministar vanjskih poslova: 'Prirodan homo politicus. On jako voli politiku. Nije mu strana.'

Nasuprot tome, na nedavnom Franjinu sprovodu, kardinal Giovanni Battista Re, dekan Kardinalskog zbora koji zbog starosne dobi ne može glasati, iskoristio je propovijed da bi naglasio važnost nastavka njegove vizije: 'Bio je papa koji je pazio na znakove vremena i na ono što je Duh Sveti budio u Crkvi', rekao je.

Poruka okupljenima – i kolegama kardinalima – bila je jasna: novi papa trebao bi graditi na Franjinoj ostavštini, a ne napustiti je.

Što očekuju vjernici?

Dok crkvena elita važe karizmu, političku spretnost i teološku orijentaciju kandidata, obični vjernici uglavnom žele papu koji će ih inspirirati i biti im blizak. 'Više uključivosti', kratko je i jasno opisala Lara Cappuccelli, 19-godišnjakinja iz Pijemonta, sudionica nedjeljne mise za mlade.

Tko će izaći na balkon bazilike svetog Petra kao novi poglavar Katoličke crkve, tek ćemo saznati. No jedno je sigurno – svijet s nestrpljenjem očekuje dim iz dimnjaka Sikstinske kapele.

Film 'Konklava': Koliko je realan?

U kontekstu aktualne konklave, filmski triler 'Konklava' iz 2024. godine ponovno je privukao pažnju. Ovaj film, temeljen na romanu Roberta Harrisa, prikazuje izbor novog pape nakon smrti prethodnog, istražujući unutarnje dinamike i političke tenzije u Vatikanu.

Iako su mnogi aspekti filma, poput zatvorenosti procesa i rituala u Sikstinskoj kapeli, vjerno prikazani, stručnjaci ističu da su određeni elementi, poput uloge redovnica u političkim intrigama, dramatizirani i ne odražavaju stvarnost, piše People.

Zanimljivo je to da je film doživio značajan porast gledanosti nakon smrti pape Franje, s povećanjem od 283 posto u streamingu, što ukazuje na rastuće zanimanje javnosti za proces izbora novog poglavara Katoličke crkve. Iako 'Konklava' nudi intrigantan pogled iza zatvorenih vrata Vatikana, važno je imati na umu razliku između filmske fikcije i stvarnog duhovnog procesa koji se trenutno odvija.