Teorija po kojoj je Slovenija država vladavine prava, a Hrvatska to nije dominantna je ocjena sudskih sporova dviju zemalja, vidljivo je iz komentara političara i medijskih napisa objavljenih u četvrtak, dan nakon što je za srpanj najavljeno prvo ročište oko arbitraže i dan nakon održanog prvog saslušanja oko Ljubljanske banke
U srijedu je Sud Europske unije u Luksemburgu raspisao za 8. srpnja raspravu o tužbi Slovenije protiv Hrvatske zbog neprovođenja arbitražne presude. Rasprava će se održati pred Velikim vijećem suda, nakon što je tužbu protiv Hrvatske podnijela prošle godine prijašnja slovenska vlada tadašnjeg premijera Mire Cerara, sadašnjeg ministra vanjskih poslova.
Slovenija je za taj postupak potpuno spremna, rekao je ministar Cerar za Slovenski radio, ali i istaknuo da je arbitražna odluka za Sloveniju konačna u smislu međunarodnog prava.
vezane vijesti
'Bez obzira na konačnu odluku suda EU-a u Luksemburgu, već donesena odluka arbitražnog suda o slovensko-hrvatskom graničnom prijeporu je konačna u smislu međunarodnog prava. Ako u Luksemburgu uspijemo dokazati da Hrvatska neprovođenjem arbitražne presude krši i europsko pravo, to će nam biti dodatan argument da presudu arbitara Zagreb mora provesti', kazao je Cerar.
'Ali, nadam se da će Hrvatska i prije okončanja postupka u Luksemburgu početi s implementacijom. Važno je početi s provedbom na kopnenoj granici, dok je granica na moru ionako već vrlo jasno definirana', istaknuo je.
Diplomat Vojko Volk, bivši veleposlanik Slovenije u Hrvatskoj, naglasio je za list 'Delo' kako 'Slovenija vjeruje u međunarodno pravo, a Hrvatska u lobiranje', te dodao kako je Hrvatska opremljenija pravnim stručnjacima u ministarstvu vanjskih poslova od Slovenije.
Mariborski list 'Večer' ističe da iza 'hrvatskog ignoriranja arbitražne presude' stoji 'cijela hrvatska politička klasa'.
'Hrvatska vladavinu prava u najboljem slučaju shvaća onako kako to pokazuju višegradske države. Neugodno je za susjedu imati državu koja ne poštuje ni međunarodno pravo ni svoje zakone', piše slovenski komentator Uroš Esih za 'Večer'.
Dodaje da je u takvim okolnostima 'tiha diplomacija' potrebna da se sporovi riješe a politički odnosi poprave zapravo 'nezamisliva' jer među Ljubljanom i Zagrebom nema potrebnog povjerenja.
U srijedu je na Europskom sudu za ljudska prava u Strasbourgu otvorena i usmena rasprava u vezi opravdanosti tužbe što ju je Slovenija u rujnu 2016. pokrenula protiv Hrvatske, vezano na tražbine 'stare0 Ljubljanske banke Zagreb iz 80-ih godina prošlog stoljeća, kad je pravna prethodnica sadašnje Nove Ljubljanske banke (NLB) djelovala u Hrvatskoj.
Sudsko vijeće mora donijeti odluku je li sud u Strasbourgu nadležan za taj predmet.
Kako piše novinar 'Večeri' Esih, Hrvatska već 20 godina 'sistematski šikanira' Ljubljansku banku čije su sudski pokrenute tražbine na sudovima onemogućavali visoki državni dužnosnici 'poput nekadašnjeg ministra financija Slavka Linića'.
Visoka predstavnica slovenske vlade za sukcesiju Ana Polak Petrič rekla je za ljubljansko 'Delo' kako smatra da bi Europski sud za ljudska prava u Strasbourgu mogao odlučiti u korist Slovenije i preuzeti postupak oko tražbina Ljubljanske banke.
'Hrvati nas na ročištu u Strasbourgu nisu iznenadili ni s jednim svojim argumentom, dok su naši po prvi put izneseni na sudu', kazala je Polak Petrič.
Dodala je kako predstavljeni argumenti Ljubljane u sporu oko tražbina LB-a govore da su hrvatske sudbene i izvršne vlasti LB-u 'onemogućavale djelovanje u Hrvatskoj, sustavno otezale pokrenute sudske postupke, te provedbu već donesenih odluka' tako što je 'dolazilo do intervencija hrvatske vlade'.
