Koronakriza je dovela do "nezapamćenog gubitka dohotka od rada", a učinak su posebno osjetili oni koji su već bili u nepovoljnom položaju na tržištu rada, kao sto su mladi, zaposleni na određeno vrijeme, a u nekim zemljama i žene.

Pad primanja kretao se od više od 10 posto, koliko je iznosio u Hrvatskoj, do manje od dva posto u Latviji i Mađarskoj. Uzrok tim velikim razlikama među zemljama Unije je različita struktura njihovih ekonomija pa su najveći pad prihoda imale zemlje s većim udjelom sektora vezanih uz turizam, bilo zbog gubitka posla, skraćenog radnog vremena ili nezaposlenosti.

Tako su radnici u djelatnosti pripreme hrane i smještaja u koronakrizi izgubili 20 posto primanja, u području kulture i zabave 14 posto, u građevinarstvu devet posto, u trgovini oko šest posto te oko pet posto u sektoru prometa i skladištenja.

Pandemija je samo pojačala prijašnje nejednakosti i više pogodila ranjivije skupine radnika pa je u nekim zemljama povećana razlika između slabije i bolje plaćenih radnika. Mjere Vlada malo su olakšale problem, a u analizi Komisije stoji da su neke zemlje, kao Hrvatska i Francuska, učinkovitije štitile slabo plaćene radnike od gubitka dohotka nego one sa srednjim i višim primanjima.

Nicolas Schmit, povjerenik za zapošljavanje i socijalna prava EK, kazao je da Komisija koristi sva raspoloživa sredstva kako bi državama članicama pružila potporu, posebno putem instrumenta SURE, kojim se podupiru nacionalni programi skraćenog radnog vremena. Osim toga, proširenjem programa Garancija za mlade podupirat će se mladi "u razvoju vještina i stjecanju radnog iskustva, posebno u područjima relevantnima za zelenu i digitalnu tranziciju", donosi Jutarnji list.