'Uz tekst objavljen na vašem portalu pod bombastičnim naslovom: Kod Josipovića radi više ljudi nego kod predsjednika Slovenije i Austrije zajedno!, ističemo kako je riječ o tekstu senzacionalističke naravi. Nastao je ili u namjeri diskreditacije Ureda i predsjednika Republike ili iz potpune neinformiranosti autora navedenog teksta. Evidentno je, naime, da se u usporedbi broja zaposlenih Ureda predsjednika Republike Hrvatske s brojem zaposlenih u uredima predsjednika Slovenije i Austrije, namjerno izostavlja pojašnjenje na koje se zaposlenike te usporedbe odnose, pa je tekst klasičan primjer 'usporedbi krušaka i jabuka'.

Ured predsjednika Republike Hrvatske je odgovarajući na nedavni upit vašeg portala, u svrhu pravodobnog i istinitog informiranja javnosti, dostavio detaljne podatke o zaposlenima, plaćama te ukupnom proračunu Ureda predsjednika. Tom je prilikom jasno naglašeno kako je današnji broj službenika i namještenika Ureda predsjednika uvjetovan Odlukom Vlade Republike Hrvatske iz srpnja 2001. godine, kojom je ukinut dotadašnji Ured za rezidencijalne potrebe te je Ured predsjednika RH preuzeo ukupno 86 službenika i namještenika toga ureda. Treba, također, naglasiti kako je ukidanjem Državnog protokola Republike Hrvatske 2003. godine, Ured PRH preuzeo dodatnih devet službenika.

Iz navedenog jasno proizlazi da unutar brojke od ukupno 147 djelatnika treba razlikovati dio koji se odnosi na savjetnike – od kojih je u Uredu angažirano osam – (od čega je petero zaposleno u Uredu predsjednika, a troje u tzv. vanjskom angažmanu), zatim na administrativno i stručno osoblje – koje se svodi na brojku od 41 djelatnika – dok se najveći dio od 96 zaposlenih odnosi na preuzete djelatnike iz nekadašnjeg Ureda za rezidencijalne potrebe i Državnog protokola. U potonjem slučaju govorimo o mahom namještenicima – vrtlarima, konobarima, vozačima, koji pored Ureda predsjednika, brinu i o rezidencijalnim objektima, naročito kada su u pitanju posjete stranih državnika i stranih državnih delegacija.

Naglašavamo pritom kako i predsjednici Slovenije i Austrije imaju na raspolaganju osoblje za rezidencijalne i protokolarne potrebe, ali se broj tih djelatnika ne ubraja u broj zaposlenih njihovih ureda. Primjerice, u Sloveniji su navedeni djelatnici razmješteni u okviru zasebne jedinice koja se naziva Protokol Republike Slovenije i sastoji se od Sektora za protokol i Službe za organizacijsko-tehnično podporo izvedbe protokolarnih dogodkov.

Nadamo se da će ovo naše pojašnjenje pridonijeti pravodobnom i istinitom informiranju javnosti. Tim prije jer je u već započetoj predsjedničkoj predkampanji jedan/jedna od kandidata/kandidatkinja otvorila ovu temu. Način kako vaš portal obrađuje tu temu (što je potpuno legitimno, uostalom, dostavili smo vam sve podatke) kao da podilazi tezama koje ističe jedan od kandidata/kandidatkinja na predstojećim izborima o prevelikom Uredu Predsjednika.

I to je legitimna, za nekoga i potpuno prihvatljiva ocjena. Ali nije profesionalno i korektno usporedbama 'krušaka i jabuka' davati vjetar u leđa jednom kandidatu i poticati čitatelje na zaključak koristeći neusporedive i tendenciozno selektirane podatke. Predlažemo Vam da ispitate broj i strukturu zaposlenika u uredima predsjednika tri države, broj zaposlenika drugih državnih tijela koji opslužuju predsjednike i usporedite poslove koje obavljaju. Isto tako, bilo bi dobro da komparirate ukupne troškove tri ureda (ne samo one iz njihovih proračuna, jer su neusporedivi) te da usporedite plaće predsjednika, savjetnika i drugih zaposlenika tako da čitatelji imaju realnu sliku o organizaciji i radu Ureda predsjednika Republike Hrvatske.'