USKOK je Županijskom sudu u Zagrebu podnio zahtjev za izuzećem Jasne Smiljanić, predsjednice vijeća u predmetu Planinska koji se vodi protiv Ive Sanadera i drugih. USKOK smatra da Smiljanić zbog svojih kontakata sa Sanaderovim odvjetnikom Goranom Suićem ne može biti nepristrana
USKOK je, polazeći od načela kako u svakom postupku koji vodi sudac mora biti nepristran te se ta njegova nepristranost mora, između ostalog, očitovati u njegovom izbjegavanju okolnosti koje u javnosti objektivno mogu stvoriti sliku o njegovoj pristranosti u pojedinom predmetu, kao i od prakse Europskog suda za ljudska prava (u daljnjem tekstu ESLJP) koji smatra da je u demokratskom društvu od temeljne važnosti da sudovi uživaju povjerenje javnosti (presuda ESLJP-a Padovani protiv Italije iz 1993.), zaključio da sutkinja Jasna Smiljanić zbog nedavnih događanja koji su popraćeni u više medijskih natpisa više ne bi mogla proći objektivan test nepristranosti u predmetu Planinska, niti po pravilima domaćeg zakonodavstva, a niti po pravilima ESLJP-a, čime bi bile ispunjene osnove za njezino izuzeće u tom predmetu, sukladno odredbama članka 32. stavak 2. Zakona o kaznenom postupku, stoji u priopćenju USKOK-a.
Naime, postojanje nepristranosti u smislu članka 6. stavka 1. Konvencije za zaštitu ljudskih prava i temeljnih sloboda ESLJP provjerava primjenom posebnih sudskih tehnika: testom subjektivne nepristranosti i testom objektivne nepristranosti. U svakom pojedinom predmetu treba odlučiti je li odnos o kojem je riječ takve prirode i stupnja da upućuje na nedostatak subjektivne ili objektivne nepristranosti suda (presuda ESLJP-a Pullar protiv UK iz 1996.), objašnjava se u priopćenju.
U pogledu objektivnog testa nepristranosti suda ESLJP ističe kako je potrebno utvrditi postoje li činjenice koje se mogu potvrditi, a koje mogu pobuditi sumnju u nepristranost suca koji odlučuje u predmetu. To podrazumijeva da, kada se odlučuje o tome postoji li u određenom predmetu opravdani razlog za bojazan da sud nije nepristran, stajalište same osobe jest važno, ali nije odlučujuće. Odlučujuće je može li se ta bojazan smatrati objektivno opravdanom (presude ESLJP-a Wettstein protiv Švicarske iz 2000. te Ferrantelli i Santagelo protiv Italije iz 1996.).
'S obzirom na nedavne natpise u medijima, u kojima su se posebno apostrofirali kontakti sutkinje Jasne Smiljanić s Goranom Suićem, odvjetnikom i osobom od povjerenja prvookrivljenog Ive Sanadera u predmetu Planinska, dana 26. svibnja 2016. u Novom Vinodolskom te 10. lipnja 2016. u Zagrebu, a te kontakte sutkinja Jasna Smiljanić nije decidirano opovrgnula, USKOK smatra kako se u javnosti može stvoriti objektivno opravdana bojazan da sutkinja Jasna Smiljanić više ne bi bila nepristrana u svom daljnjem postupanju u predmetu Planinska', smatra USKOK.
'Slijedom navedenog, a kako bi se u potpunosti otklonila svaka sumnja u objektivnu pristranost sutkinje Jasne Smiljanić u predmetu Planinska, temeljem članka 34. stavak 2., u svezi članka 32. stavak 2. Zakona o kaznenom postupku, USKOK je predložio da se imenovana otkloni od daljnjeg obavljanja dužnosti suca u tom kaznenom predmetu', zaključuje se u priopćenju.
